Fono fakaulu he tau Niue Aukalana
Ko e Aho Faiumu 29 Aperila 1978 ka hoko ai e fono lahi he tau Niue ha Aukalana (Niue Advisory Council). To fakahoko e fono nei ke he Fale Aoga he tau Aelani ko e Pacific Islanders’ Educational Resource Centre i Herne Bay he hola 10 mogo pogipogi. Kua taina e fono ke hoko atu ki ai e ha tagata Niue kua manako ke fina atu ke fanogonogo poke fakakite haana manatu ke he Tohi Fakave ka tuku atu ki mua he fono ke fakamooli.
Ko e tohi fakave na, ko e mena kua oti tuai he fakamaama atu he tau hukui he tau matakau takitaha ha mutolu he tau kua mole. Kua talia foki he Ofisa Fakatufono (Justice Dept) e Tohi Fakave kua katoatoa mitaki e folafolaaga he tau mata kupu kehekehe ke l-ata mo e fakaholoaga hako he tau gahua he Fono. Ti ko e mena lahi nine toe mogonei ke liu fakamanatu poke fakamaama atu e tau mata kupu kua tohia ai i loto he tohi fakave ti fifili agataha e Fono po ke talia ke fakamooli poke nakai.
Ti pehe e fakaholoaga he fono he Aho Faiumu 29 ia Aperila. Ko e magaaho pogipogi to kamata mai he hola 10 e fono mo e amaamanaki ai ke hili he hafa he mole hola 12. Kua nakai amaamanaki ke fai kupu kehe ke fakatutala ki ai he aho ia ka ko e tau mata kupu ni he tohi fakave. K'a mafola e fakatutalaga ke he tohi fakave ti fifili agataha mogoia e tau kotofaaga takitaha ki loto he Komisi Fakatonu (Executive Committee). Ko e tau kotofaaga ia hanei, ko e Takitaki Fono. Hagai Takitaki Fono, Tohi Kupu, Tohi Tupe, Sivi Tupe, Tau Komisi (ko lautolu ia ko e tau hukui kotofa fifili mai he tau matakau takitaha tau Lotu, tau Kalapu mo e falu a matakau kehekehe he tau Niue i Aukalana), tau Komisi Lagomatai (ko lautolu nei ko e tau Niue — ulumotua poke fuata — kua pulotu mo e lotomatala ke he tau aga moe tau mahani kehekehe ke maeke ke lagomatai atu mo e fakatonu atu ke he Fono.
Ko e magaaho ka holi ai e fono to okioki ai ke he tau mena leveki tino ti fakaoti agataha ke he tau feua fiafia mai he tau matakau kua talia ke taute e tau mena
fiafia na. Kua maeke ke fakapuloa atu mo e ole atu nei ki a mutolu e tau mutua, tau matakainaga mo e tau kapisiga Niue kua manako ke hohoko atu ke he fono fakaulu he aho ia ke' igatia ni e tagata mo e tamai haana kapiniu kai mo e sisipi mo e huki. Fakamolemole, kua ole atu foki ke taute e tau mahani kua lilifu he aho ia. Fofua haau a fiafia ka e aua taute ke fakalavelave atu ke falu. Ko e tapaka kua fakatapu ai maeke ke, ula i loto he liu fale ha ko e fale akau ti mukamuka ke vela. Amaamanaki ke monuina ke feleveia he tapu ka hau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19780420.2.20.1
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 2, Issue 2, 20 April 1978, Page 6
Word Count
509Fono fakaulu he tau Niue Aukalana Mana (Auckland), Volume 2, Issue 2, 20 April 1978, Page 6
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz