Ko nga huarahi mo a koutou Whakahe Panie Na
KO NGA AHUATANGA E PA ANA KI NGA MAHI HOKOHOKI TAONGA A KI NGA UTU MAHI RANEI KO NGA HUARAHI MO A KOUTOU WHAKAHE PANIE NA ME AHA Kua pangia te puinga noa iho o tatou a nga awangawanga e pe ana ki nga mahi hokohoko taonga a utu mahi ranei. Mehemea ka hokona mai he taonga, ka pakaru, he makenu ranei ... Mehemea ka whakaaro koe i oti porohe taua taonga . . . Mehemea ranei ka whakaaro iho koe he nui rawa te utu mo taua taonga . . . Me haere koe kite toa nana ra i hoko mai te taonga ki a koe a ka ata whakamarama atu i nga makenu. HE MAHI NA TE TOHUNGA Mehemea na tetahi tohunga i ata mahi he taonga mau me ata tuhi marika mai tana pire me nga whakamarama, ara te whanga mo te mahinga-a wahunga o te utu mo nga rakau me era tu mea a mete wahanga mo te mahi nga apiti ki nga haora i rriahia. Otira mehemea te pire i pera meta te kaimahi i whakarite ai kaore noa iho he tikanga mo era atu whakamarama. Tena pehea kaore te kaihokohoko e aro mai ki au whakahe a ki tou whakaaro kei te tika tonu tau. KO NGA OATI (Guantees) HE AHA ENEI MEA? Ka hoko taonga mai koe i tetahi toa hokohoko- ka kiia e whakaae ana koe kia utu moni koe ki taua tangata nona ra taua toa. He nui nga taonga penei i te ratio, iete tereweihana, i te mihini whakamatao (te refrigerator) he pukapuka oati to ratou, ara he whakaae na nga kaimahi o aua taonga pera kite taka he mea he ki aua taonga ma ratou te whakatikatika ko te
“guarantee” tenei kite reo Pakeha. Mehemea na te toahoko o enei tu mihini te oati nei kei te api ke waenganui i a korua ko te kaihoko o taua taonga tenei kirimete.
Ka hoko taonga mai koe i te toa he kirimete tena i waenganui i a korua ko te tangata nona te toa. He nui nga taonga penei i nga ratio nei, me nga tereweihana a me nga mihini pupuri matao he kirimete ke noho tenei hei wahanga mo to kirimene Mehemea, a tetahi wa koia nei tetari wahanga o te ture, ko te kupu oati mo te ora roa o te taonga, tere e tuhia tenei hei apiti utu i waenganui i nga kaihoko aonga me nga ropu hanga taonga.
KO TE MAHI Ka whakamanamana etahi
kaihokohoko kei te pai pa tona kamupene e whakatika te mihini mo te kore utu mehemea ra kaore i tukino kuaretia e koe. Ko etahi kamupene ano kaore e pera rawa te kaha o nga korero. Mau ma te kaitango e ata wahanga i runga ano o te ngakau tupato a ka tae mai te awangawanga ahu atu kite kaihokohoko o aua taongamana e ata whakamarama. KO NGA MEA HEI ATA TIROHANGA Me ata pataitai mehemea ka whakahoua te katoa o nga wahanga o te mihini e pakaru a ko etahi noa ranei. Mehemea ko etahi noa a ko nga mea utu nui kaore ranei? Ata korerotia pehea te roa o te oati ma nga kaihoko a kaihanga ranei o te mihini e whakaora ana kore e rere. Ko etahi oati hoki mo te wa poto noa a ko etahi ana e ki ana “ma ratou e whakatikatika mo te 30 tau”. Tera pea e tika tonu ko wai ka mohio ko wai ka hua kei konei tonu taua kamupene i roto o te takau tau kaore ranei?
KO NGA MAHI UTU HAERE (Hire Purchase) Ka hoko taonga koe he mihini horoi kakahu hou pea, he waka hou mo tau pepi, he motoka hou tawhita ranei aha ake ranei a kaore koe e utu mo taua taonga
ra i te wa kotahi negari me whakatiriwa te utu haere. Kei te pa he ture ano mo tenei ahuatanga ko te ture e ki ra “He Ture Utu haere”, he paku inaianei a he paku ia wiki a ea noa ko te “Hire Purchase Act” kite reo Pakeha. KO TE TURE E ki ana ko te ture me ata tuhituhi marika te kirimana a me ata haina tahi e korua korua ko te tangata nona te toa. Ki te kore e homai tenei kirimene ki a koe i te wa i tangohia mai nga taonga i te toa, me homai ko tetahi pukapuka ko
tona ingoa “he sales docket” a kei runga i taua pukapuka te katoa a nga taonga i tangohia mai e koe. Meitae mai ki a koe te pukapuka mete katoa o te kirmena i roto o te tekau (10) ra. Me tuhi ki taua kirimena: — Te katoa o nga taonga, a he aha tena, he aha tena. — He aha te moni hei utunga mau. — Me pehea to utu. — Ko te rarangi i whakaaetia e koe a mete nama kei t nama. HE KUPU WHAKATUPATO Engari ka taea e te rangatira te tango noa nga taonga mehemea kei te mohio iho ia kei te tukinotia aua taonga kei te huna ranei. Mehemea kaore e ea i a koe nga moni utu haere me ahu atu koe kite tangata nona rate tao hokohoko a ka ata whakamarama atu i ou hemanawatanga. Tena pea kei a ia nga wahina mou. Mana pea e patu iho te moni utu haere i tau nama hei huarahi awhina i a koe.
Engari kaua e tukua kia roa rawa a ka raparapa ai he rongoa.
KO NGA TAONGA E ATA WEHEA MO TE HOKO (Layby) Ko tenei tikanga e penei ana ka piranga tetahi tangata ki tetahi taonga ka mea atu ia kite tangata o te Toa hokohoko, kia ata whea
mana a ka utua e ia tetahi moni hei pupuri i taua taonga, a mai i tera wa ka utu haere ia mo taua taonga e neke atu taua taonga a ea noa. Kaore tenei ture e pa ki nga taonga $l,OOO te utu a kite motoka ranei. HE WHAKATUPATO Kia tupato ki nga taonga e hokona peneitia ana. Me ata tuhi tou ingoa ki runga a me homai te rihiti mo nga moni e utua i tena wa i tena wa. Kaore tenei ture e pa ana ki gna taonga e aeke atu i te $l,OOO te utu a kite hoko motoka ranei. KA TAEA ANO TE ~ WHAKAK AHORE O TE HOKO Ae i te mea kei runga ake i te $5 te utu. Ki te whakakorea te hoko tera e taunahatia e te rangatira o te toa tetahi wahanga o te moni kua utua mo nga raruraru a ko te toenga ka whakahokia mai. KO NGA TOANGA KUA WHAKAMAHIA Ko te tino mea o te hoko taonga kua whakamahia e te tangata ke ko te ata tirio kei te ora. Ata tirohia nga taonga he hiki te manawa. Tikina tetahi tangata tohunga hei tirotiro mo nga makenu o taua taonga. Ki te kore te kaihokohoko e whakaae kite tangata ke hei kaitirotiro kei te pai haere he wahi ki. Ko etahi kaihokohoko o nga taonga totika ka mea mana e whakaora te taonga e hokona e koe i a ia kite pakaru i runga ano o te tu he o taua taonga. Ko enei taonga he mihini whakamataotao, he mihini koroi kakahu me era tu mea. Ko ta te kaihoko mai he ata titiro a kite kore e raroto haere he wahi ke.
Ko nga kaihokohoko o nga taonga totika pera i nga taonga horoi kakahu ahu ake e whakaae ana ma ratou e whakatikatika nga makenu o nga taonga e hokohokona, me ata titiro enei ahuatanga (tirohia e pa ana ki nga kupu oati).
MO NGA KAI Me haere a tinana, me waea atu, me tuhi atu ranei koe kite Tari o te Ora o nga taone e whaiake nei, e tata ana ki a koe
Whangarei, Auckland, Takapuna, Papatoetoe, Hamilton. Rotorua, Gisborne, Napier, New Plymouth, Wanganui, Pal- - merston North, Lower Hutt. Wellington. Nelson, Christchurch, Timaru, Dunedin, Invercargill.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19780420.2.16.4
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 2, Issue 2, 20 April 1978, Page 4
Word Count
1,337Ko nga huarahi mo a koutou Whakahe Panie Na Mana (Auckland), Volume 2, Issue 2, 20 April 1978, Page 4
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz