Te Tu o te Tamariki i Teia Tuatau
E maata te au metua i teia tuatau e manamanata nei no te oraanga o ta ratou au tamariki. Te vai katoa nei te akaapa-anga no runga i te au metua tei kore i akono meitaki i ta ratou au tamariki e maata katoa nei oki te tamariki e o nei ki roto i te au manamanata e manganui. I te au tarevake te ka tupu kite tamariki, ka oki ua rai te akaapa-anga kite metua. Ko te tumu maata i akaapaia ai te au metua no te mea kua akakite te
ture e, e maata ake te marama tei o ki roto i te metua, i to te tamariki. Me kua tae rate mataiti o te reira tamaiti kite tai-ngauru-ma-rima, kua kore i reira te akaapa-anga a te ture i nga metua. Kareka ra, ka oki rai te akaapa-anga ki runga i nga metua me o ake te tamariki ki roto i te manamanata.
Ko te apinga maata ra kia akara tatou, te tumu i rave ei te tamariki i te au angaanga tei kore i tau i te manako o te metua.
E_maata te au tumu no runga i te tu o te tamariki. Teia oki tetai au tumu ke.
1) Te vai nei oki te tuke o te oraanga i rotopu i te uki ou e te uki taito. Ko te uki taito, ko te apinga maata i roto ia ratou kia aru_te tamariki i te au peu ta ratou i matau. Te au peu mei i te akono pure; te kauraro i te metua; auraka te paupau tuatua; auraka te tao; kia tauta i te apii; auraka kia
o ki_roto i te rima tapeka o te akava; e te vai atura te maata anga. Kareka ra, i tetai tua, auraka e ngaropoina ia tatou e ko te uki ou te aere nei ratou na roto i tetai oraanga maata ua atu te timata anga tei kiteia, me ka akaaiteite atu tatou kite oraanga te uki taito. Kua riro i reira to ratou ngakau paruparu, no te mea e tamariki ua ratou, i te kave
ke ia e teia au timata anga kikino, mei i te kai ‘drug’; te kai kava i raro ake i te mataiti tei akonoia no te kai kava; te akaruke-ruke apii; e te manako kore no runga i to ratou oraanga kia meitaki no te tuatau ki mua. 2) No te mea katoa e kua manako te tamariki i teia tuatau e no te maata i te marama tei rauka ia ratou, kua riro i reira teia ei taakaaka i te ngateitei o to ratou au metua i roto i to ratou ngakau. Kua ngaro i reira te ngakau meitaki ta te au metua e manako nei kia aru atu ratou. Na te kaikava maata, e te kai atu i te au o_piamu kikino i akamaata atu i te tumatetenga ki to ratou mimiti. (3) Kua riro katoa te akara anga a tetai o te au mapu, pera ki te au tuakana mamaata, ta ratou pue taukore ei apii atu i te au teina meangiti-ka kite akono anga te ka kore e riro mai ei meitaki no ratou me kare no te ngutuare katoa.
4) Kare te puapinga o te apii ei apinga noinoi ia i roto i te ngakau o te tamariki i teia tuatau. Penei, kua manako te tamariki e, e mea. rauka ngoie ua te moni i te rauka mai i teia tuatau. Kare i reira te apii ei mataara no te kimi moni mamaata ua. Kua vaitata rai e aiteite ua te moni a te aronga tei rauka to ratou peapa e ratou tei kore i rauka to ratou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19780223.2.11.8
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 1, Issue 15, 23 February 1978, Page 3
Word Count
619Te Tu o te Tamariki i Teia Tuatau Mana (Auckland), Volume 1, Issue 15, 23 February 1978, Page 3
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz