Sivi Fakamatala he Tau Fanau Aoga Polinisia
Ko e Aho Faiumu, 17 ia Sepetema ne hoko ai e taha fakapotopotoaga lahi he tau aoga kehekehe i Aukalana ke he Aoga Epsom Girls Grammar. Ne ha ha i ai he fakapotopotoaga na e tau fanau Maori mo e tau fanau Aelani kua fifili mai he tau aoga takitaha i Aukalana ke o atu ke fakamatala poke lauga fepa ka e sivi poke fakafili atu ki ai a lautolu e tau tagata fakafili takitoko-ua ne kotofa mai he tau heagaapi ne lima ko e tau Maori, Samoa, Niue, Kuki Aelani, mo Tonga, ko lautolu na kua lotomatala ke he aga mo e mahani ke he tauteaga he tau fakamatala fakamotu ha lautolu. Ko laua e tau fakafili he tau Niue ko John Kolo mo AK. Ko e tau fakamatala ne taute ai ke he vagahau fakamotu falu, fiofio falu — vagahau motu mo e vagahau Pelitania, ka ko e falu kua taute ni ke he vagahau palagi. Ko e lagaono-aki a nei he taute ai e fakamatala fakafetoko pehe mei, ti fiafia foki he kitia ai ko e fai fanau Niue ne moua e tau fifiliaga ke he siviaga fakamatala fetoko na. Ko e toko-valu (8) e fanau Niue he katoa, tokolima (5) he vahega lalahi ti toko-tolu (3) he vahega ikkiiki. Ne iloa foki pehe, ne nakai tokologa pihia e tau fanau Niue he tau siviaga he tau tau kua mole. Ko lautolu e tau fanau Niue ia hanei ko, Jenna Tohovaka mai he Aoga St Benedicts, Shirley Sisepi mai he Aoga Otahuhu, Phanderly Siohane mai he Aoga Seddon, 'Trevor Lagaluga mai he Aoga Tamaki, Violoto Holo mai he Aoga Epsom Girls Grammar, Sui Halatau mai he Aoga, John Ikitoelagi mai he Aoga, mo Blue Pelesi mai he Aoga.
Ko e tau siviaga fakamatala mena taute ai lagataha he tau, mena uta fano ke he tau aoga ti ko e lagaua a- nei ne taute ai he Aoga Epsom Girls Grammar.
To lahi e lilifu mo e mafola he tau fakaholoaga he tau gahua he aho ia. Ko e kamataaga he magaaho pogipogi ne ha ha i ai e Takitaki Tufono Maaga ko e Iki ko Dove-Meyer Robinson, Takitaki Hukui i Aukalana he Fakatufono Samoa mo e haana tokoua, Takitaki Lahi mo e Hagai Takitaki Lahi he Aoga Epsom Girls Grammar mo e falu a lilifu foki mai he falu a motu. To lahi e mahu he tau kai ne tao mai he tau umu lalahi ne taute ai he fonua aoga ke kai e tau uiina lilifu, tau fanau aoga fakamatala, tau fanau mo e tau tagata kitekite, mo e tau mamatua he tau fanau aoga. Ko e tau kai mo e tau vai inu humelie ne kai mo e inu noa, ka ko e mena ni he tagata ke foaki haana mena fakaalofa. Ko e tau matua he tau fanau he aoga ne foaki atu e tau tupe mo e tau mena kai ke lata mo e levekiaga he aho ia. Ne fai lagomatai atu foki ki ai e Fakatufono. Ko e kakano he tauteaga he siviaga fakamatala fetoko na ke maeke ke fakamalolo mo e fakamahani e tau fanau aoga ke fakaako mo e fakatumau e aga mo e mahani mooli he fakamatalaaga kupu ke he vagahau fakamotu ha lautolu. Ne vevehe ai e siviaga ke he ua e vahega. Ko e vahega lalahi (Form 5-7) mo e vahega
ikiiki (Form 3-4). Ti igatia foki e tau motu mo e tau vahega ko e tau Maori, Samoa, Niue, Kuki Aelani mo Tonga. Ko e vahega he tau Niue, ko Shirley Sisepi ne mua he vahega lalahi, vaipa-ua a Phanderly Siohane, vaipa-tolu a Jenna Tohovaka. Ko e vahega ikiiki ne mua a Sui Halatau, fano ai a John Ikitoelagi, ka a vaipatolu a Blue Pelesi. Ko e tau fanau ne mua he tau vahega oti ko e tama Maori mo e tama Samoa (tau fanau taane tokoua) ne uka a laua he tau fanau lalahi, ka ko e tama taane Maori he tau vahega ikiiki.
To lahi e uka mo e vihi e gahua he tau tagata fakafili ka e taha e mena kua fakaoti ni ke he mafola mo e nakai fai mena lahi ne taufetoko ki ai. Ne kamata e gahua he tau fakafili he 9.30 mogo pogipogi ke oti mai he hola 7 mogo afiafi. Ko e magaaho ne okioki ai mo e fakatali ke he tau fakafili ke fakamaopoopo mo e fakafetonuaki aki e tau ola he tau fanau fakamatala, ne igatia ai e tau aoga mo e taute ai e tau mena fakafiafia ki a lautolu e tau uiina mo e tau fanau mo e tau faoa kitekite — ko e tau koli mo e tau logogo kehekehe, koli pelu mo e sasa faka-Samoa, tamule mo e hula fakaRarotonga mo e falu foki.
Ko e fakatino he aho ia kua fakakite tonu mai e fakamooliaga he motu loga mahana ha ko e tau feua fiafia kehekehe ne taute ai. Ne kitia ai foki he aho na ko e mau agaia ni e aga mo e mahani mooli he tauteaga he
tau fakamatala tuai fakaMaori tuga nine fakatino mai he tau fanau Maori he ha lautolu a tau fakamatalaaga mo e tau puhala ne taute aki. Ti pihia foki ni he tau Samoa ka e mama mai he tau Niue mo Tonga. KaemohamaNl, lali fakalahi he tau mogo ne toe. Kumi atu ke he tau uluhina mo lautolu e tau matua ne lotomatala mo e makai ke he tau tufuga fakamatala ha tautolu fakamotu ke lagaki hake aki ha tautolu a higoa. Fakaaue ke he tau fanau ha tautolu kua lali ai he tau nei. To lahi e fiafia he logona e leo fakamatala faka-Niue he aho ia. •
Ko e tau mena ne fakakaupa ki ai e fifiliaga he kau fifili he aho ia ko e kamataaga mo e folafolaaga he fakamatala ke he mahani mo e aga faka-Polinisia. Ne nakai fai mena fakataogo leo ne fakaaoga ti nakai fakakaupa foki e loa he tau fakamatalaaga. Ko e lo loa he tau fakamatala takitaha he aho ia ko e vaha loto he 5 ke he 10 minute. Kua fakaoti atu e tala nei ke he kupu fakaaue ki a lautolu ne taute e siviaga fakamatala, tau fanau fakamatala, Takitaki mo e Hagai Takitaki he Aoga Epsom Girls’ Grammar moe ha laua tau lagomatai, lautolu ne tao mo e fakatokatoka mo e tufa e tau kai, tau mamatua he tau fanau aoga ne foaki e tau tupe mo e tau mena kai, Fakatufono, mo e tau lilifu kehekehe ne fakalataha atu he aho ia mo e eke ai e aho kua mafola mo e fiafia e tau tagata oti. *
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770929.2.19
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 1, Issue 7, 29 September 1977, Page 3
Word Count
1,121Sivi Fakamatala he Tau Fanau Aoga Polinisia Mana (Auckland), Volume 1, Issue 7, 29 September 1977, Page 3
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz