Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Kua matalahi a Niue

Tokotolu e tau matua lilifu ha Niue ne moua e tau fakamailoga lilifu mai he Patuiki ha ko e haana lupeli mo e Fakamanatuaga Aho Fanau he mahina kua mole. Ko e tau lilifu pehe nei ko e mena uka lahi ke moua he tau Niue ne nonofo hinei ti pihia foki mo Niue. Ligakoetokoonolaiae tagata Niue kua moua e tau fakamailoga lififu pehe nei mai he Patuiki tali mai he vaha ia ne pule ai a Pelitania ki Niue ti tutaki atu e pule ha N-iu Silani ko e 77 e tau tau kua mole. Tokoua a laua ne moua e tau pine fakamailoga pehe nei kua mamate, tokoua ha ne nonofo i Niue, ti tokoua ha hinei i Aukalana. Ko e pine fakamailoga tokoluga lahi ne tuku atu ke he tagata Niue mai he Patuiki, ko e CMG, ko e pine haia ne foaki atu he mahina kua mole ke he Lilifu ko Misileki ko e Pelemia ha Niue. Ne foaki atu foki he Patuiki ki a Misileki e taha pine foki ko e O. B. E. he tau 1973. Ko Betty Head Togalea, ko ia ko e matua fifine tokolima e tama, ne moua e ia e pine fakamanatu he Patuiki ke lata mo e lupeli haana, ko e higoa he pine ko e Queen’s Silver Jubilee Medal. Ko Marion McQuoid, ne moua foki e ia e pine lilifu ko e Queen’s Service Medal ha ko e fakamanatuaga he Aho Fanau he Patuiki he mahina kua mole. Ko e tau pine lilifu nei kua moua ai he tau matua fifne nei ha ko e ha laua a tau gahua mo e fakauka ma e mitaki he tau tagata mo e maaga ne nonofo ai a laua. Ko e ha laua a tau higoa ne

mahani ui e tautolu, ko Pesi mo Foufou | nonofo tokoua a laua i Aukalana. Ha ko e tau lilifu nei ne moua he tau matua nei, ti tuga foki he talahau mai i luga ko e tau lilifu uka ke moua he tau tagata Niue, kua tonuhia ni ke tohi taha tala ke lata mo e taha vala he tau momoui ha lautolu. Ha ko e mena loga lahi e tau faahi kehekehe mo e tau gahua kehekehe mo e vihi ne fehagai mo lautolu, kua nakai lali ke tohi fakamatafeiga e tau tala ki a lautolu ha kua tose lahi e veveheaga pepa ti nakai fakaai e tau tala ki a lautolu ke oti he tohi, ti ko e lali ni ke he vala tose. Ko e Lilifu ko Misileki, ko ia taha he Fono Ekepule ha Niue tali mai he fakatu he tau 1960 — ti ko ia mai i tuai he Fono Tufono ha Niue tali mai he tau 1953. Ko ia foki taha he Komisi Fakatrufono (Komisi Fakatonu) fakamua ne fakatu he tau 1966, koeKapeneta a ia mogonei ne fakatu ai he magaaho ne hoko atu ai a Niue ke he Fakatufono Pule Fakamotu he tau 1974. Ko Misileki, koe tagata Niue fakamua ne moua e kotofaaga ko e Takitaki he Tau Gahua he Fakatufono ti ko ia foki ne moua e kotofaaga fakamua ke a Pelemia he Motu ha Niue ke hoko mai ke he mogonei. Ko Misileki foki ko e taha tagata kua fa mahani ke fano ahiahi ai ke he tau atu motu he Pasifika Toga ti pihia foki mo Niu Silani. Mena gahua foki a ia nehumua he Fakatufono ke he falu kotofaaga tokoluga kehekehe ato fakaoti e ia e gahua haana ke hu atu ke he matagahua fakafua-koloa mo e gahua i loto he Fono Ekepule.

Ko Betty Head Togalea, ne fanau mo e tupu hake a ia i Niue ti hau ki Niu Silani he magaaho ne 16 e tau tau haana ti fano a ia he Aoga Queen Victoria Maori Girls’ Boarding School. Magahala ne oti mai a ia mo e aoga ne fehagai a ia mo e loga e tau mena vihi mo e uka lafi atu ki ai e tau mena nonofo mo e loga foki he falu a vahega mena kehekehe ha ko e lali haana mo e haana tokoua ke fakatu taha kaina ma e ha laua fanau. Ti ko e tau mena vihi mo e uka na ne feleveia mo pesi ati maeke a ia ke maama e tau vahega mena pihia ne fehagai mo lautolu e tau Niue ne mumui mai mogo fakamui — ti ko e kakano ha ia ne maeke foki a ia ke tuku atu e tau fakatonuaga mo e tau lagomatai ki a lautolu. Ko e magaaho fakamua ne feleveia a Pesi mo e tau gahua fakamaaga ko e tau 1945, ko e magahala na ne ole atu e Fakatufono (Faahi Gahua Fakatufono ne Pule ke he Tau .Atu Motu) ki a ia mo e haana tokoua ke leveki e tama Niue ne tamai i Niue ke he fale gagao hinei. Ti ko e kamataaaga haia ha Pesi he gahua lagomatai ma e tau tagata mai he motu, ti ko e magahala na foki ne kamata e tau Niue ke omai tokologa fakahaga ke he Dnotu nei, ti ha ha i ai

tokologa a lautolu ne nakai maama e vagahau Palagi mo e aga foki he motu foou ne kua hoko ■mai a lautolu ki ai. Ti ko Pesi Ti ko Pesi taha ne lagomatai atu ki a lautolu he tau magahala ia ati ipihia fakahaga ato hoko mai ke he mogonei. Talahau mai a Pesi Ipehe, ne feleveia mo ia mo e kitia .mata foki e ia e tau mena hepehepe ne taute he tau pule he motu nei ke he tau matakainaga ne omai i Niue ti pihia foki ki a ia, ka e ai maeke ia ia ke taute ha mena. Ne talahau foki a ia pehe, ko e tau tagata ne omai ki Niu Silani he vaha nei kua monuina he fakatatai atu ki a lautolu ne omai fakamua ha kua molemole tuai e puhala he foa he faoa fakamua, ti ha ha i ai foki e tau tagata kotofa mo e tau faahi gahua kua fakatu ke lagomatai a lautolu. Ti ko Pesi, kua leva lahi haana gahua ke he tau matagahua lagomatai ke he tau fekau fakamaaga mo e tau tagata ti loga foki e tau matakau kehekehe ne hu ai a ia tuga e Niue N.Z. Society, ko ia foki taha he faoa fakamua fakalataha mo Foufou ne fakatu e matakau nei, ti ko e matakau nei foki ne foa e tau puhala ke he fakalaulahiaga he tau fakaakoaga mo e tau mena ke moua mai e tau mitaki ma e tau faahi tino he heagaapi he tau Niue i Aukalana. Ne loga lahi e tau matakau mo e tau komisi ne fano ai a Pesi, ti hanei falu he tau 'Komiti ia ko e, Polynesian Parents Association i Avondale College, Komiti Maaga Avondale, Ofisa Fakatonu he Maaga Avondale, Komiti Lagomatai ke ( he Tau Fanau Aoga ne fehola nakai o mooli he tau aoga, Auckland Children’s Board, Avondale Board of Governors mo e falu foki. Ko iafoki nefafina atu lagomatai ke fakahokohoko kupu he Fakafiliaga he tau Fanau, ti fa mahani mau foki ke ole mai e tau matakau poke tau vahega gahua kehekehe ke fina atu a ia ke fakamatala e tau tala ke he mahani he tau tagata atu motu ne nonofo he motu nei. Talahau a Pesi pehe, ko e tau ne mua atu ke he haana moui ko e tau 1977. Ti ko e kakano hanei, ne uiina a ia ti

Tina atu a ia mo e falu foki ne moua e tau uiina mo e kai la fakalataha mo e Patuiki mo e haana Ikitaane he fale kai he Trillos he taone he aho 22 Fepuari. Ko e aho hake foki, 23 Fepuari ne uiina foki a iati o atuaj ia mo e tama fifine uluaki haana ke he potopotoaga fiafia he Fakatufono ne taute ai ke he fale he Fakatufono (nofoaga he Kovana) i Epesomo ti feleveia talofa lima tutala gutu a ia mo e Patuiki. Pehe a ia, ne to lahi e fotu fotu e mataase haana mogo ne feleveia a ia mo e Patuiki ti nimo ni ia ia ke taute e mahani fakalilifu ne fa mahani e tau fifine 'ke taute ka feleveia mo e Patuiki. Ka ai la oti ia, ko e mahina he mole he tau mena ia, ti moua foki e ia e pine fakamailoga ko e Queen’s Silver Jubilee Medal ko e fakamanatuaga he tu e 25 e tau tau he Patuiki he nofo ai ki luga he nofoa he patuiki ha Pelitania.

Ko e matua fifine ko Marion McQuoid ne pukenamo foki a ia ke he tau gahua lagomatai ke he tau fekau faka-maaga mo e lagomatai ke he tau tagata. Ko ia ko e Tohi Kupu he matakau ko e Niue N.Z. Society he magaaho ne fakatu ai, ti ko ia mogonei ko e Pelesiteni he matakau nei ka ko Pesi Togalea e Tohi Kupu. Ko Foufou, ko ia taha kua to lahie makutu mo e malolo he taute he tau puhala ke fakalaulahi atu ki mua e mitaki he tau fakaakoaga mo e moui fiafia he tau Niue ne nonofo hinei tipihiafokiiNiue Koiafoki ne loga lahi e tau matakau poke tau faahi gahua kehekehe ne hu ai ha ko e haana lotomatala ke he aga mo e mahani he tau tagata he motu nei ti pihia foki mo e tau Niue mo e tau tagata atu motu ne omai ke he motu nei. Ti hanei falu he tau matakau na ne hu ai a ia, Ponsonby Festival Committee, Pacific Islanders N.Z. Association, Komiti he Fono he Tau Fifine Atu Motu, Auckland Children’s

Roard, Kautaha he Tau Fifine ko e Pacifica mo e loga foki. Ko ia taha ne mataulu e fakatuaga he Kautaha he Tau Fifine Atu Motu ko e Pacifica, ti ko ia e Hagai Pelesiteni he kautaha na mogonei. Ko ia foki ko e taha he matakau he Fakatufono ne higoa ko e Social Development Council ha Niu Silani. Ne lagaua haana a tu ke he viliaga ke eke mo Tufono Taone ha Aukalana he tau 1971 mo e 1974 ka e kaumahala lagaua. Pihia e malolo mo e ■ makaukau haana ke he tau gahua faka-maaga mo e 'lagomatai tagata, ti tumau agaia ke hoko mai ke he mogonei. Ne putoia foki a ia > ke he tau uiina lilifu he motu nei ke feleveia mo e Patuiki 'mo e haana Ikitaane. i Tuga ni he tohia mai i luga pehe, kua nakai fakaai ke maopoopo e tau tala ka tohi fakamatafeiga ke he tau gahua kehekehe he tau matua nei ka ko e lali ni ke he falu a mena he loga mo loga he tau gahua ne fakafita mo . lautolu. Ti ko e tau matua ko Pesi mo Foufou ne nakai manako a laua ke tohi ha talahauaga ke he ha laua tau gahua. Pehe a laua, ha ha iai e tokologa he tau matua ha tautolu he heagaapi ha tautolu ne mahomo atu e tau . gahua mo e tau lagomatai ke he tau tagata ka e nakai ni ko laua hokoia. Ti ko e tala nei, ko e tala talaga ni he tagata ne tohi e tala he magaaho ne oti ai e haana a fakatutala mo e tau matua fifine tokoua nei, ti kaeke ke fai mena po ke fai kupu kua nakai tonu fakamolemole fakamagalo mai. Kua ole mai e tau matua fifine ko Pesi mo Foufou ke fai talahauaga ke fakakite ai ke lata mo e matua taane kua okioki ko Vetevihi Pamatatau ha ko ia ematapatu ne mataulu e tau puhala he mouaaga he tau fakaakoaga mo e tau lagomatai he tau tagata ha tautolu he motu nei. Ko ia foki ne fakatu e kautaha he tauNiue ne higoa ko e Niue N.Z. Society Ne talahau pehe taha matua fifine, “Ko e taha ni a tagata nei he tau tagata ne to lahi e makutu mo e malolo ke he kupu . fakaako mo e loto ke hakotika e tau mena oti ne taute e ia. Ko ia foki ko e taha tagata kua uka lahi ke fai tagata Niue he vaha nei ke fakatai atu ki a ia.” Kua nava mo e fakatulou atu nei ke he Lilifu ko . Misileki, pihia foki ke he tau matua finine ko Betty Head Togalea (Pesi),, mo Marion McQuoid (Foufou) ha ko e ha mutolu a tau gahua mitaki mo e tau lilifu kua moua e mutolu ati kua matalahi ai a mautolu e tau /Niue katoa. Kua mua atu ni ,e mitaki he tau puhala kua fofola mai e mutolu ke fifitaki atu a mautolu ki ai.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770714.2.22.1

Bibliographic details

Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 7

Word Count
2,125

Kua matalahi a Niue Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 7

Kua matalahi a Niue Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 7

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert