Kua matalahi a Niue
Tokotolu e tau matua lilifu ha Niue ne moua e tau fakamailoga lilifu mai he Patuiki ha ko e haana lupeli mo e Fakamanatuaga Aho Fanau he mahina kua mole. Ko e tau lilifu pehe nei ko e mena uka lahi ke moua he tau Niue ne nonofo hinei ti pihia foki mo Niue. Ligakoetokoonolaiae tagata Niue kua moua e tau fakamailoga lififu pehe nei mai he Patuiki tali mai he vaha ia ne pule ai a Pelitania ki Niue ti tutaki atu e pule ha N-iu Silani ko e 77 e tau tau kua mole. Tokoua a laua ne moua e tau pine fakamailoga pehe nei kua mamate, tokoua ha ne nonofo i Niue, ti tokoua ha hinei i Aukalana. Ko e pine fakamailoga tokoluga lahi ne tuku atu ke he tagata Niue mai he Patuiki, ko e CMG, ko e pine haia ne foaki atu he mahina kua mole ke he Lilifu ko Misileki ko e Pelemia ha Niue. Ne foaki atu foki he Patuiki ki a Misileki e taha pine foki ko e O. B. E. he tau 1973. Ko Betty Head Togalea, ko ia ko e matua fifine tokolima e tama, ne moua e ia e pine fakamanatu he Patuiki ke lata mo e lupeli haana, ko e higoa he pine ko e Queen’s Silver Jubilee Medal. Ko Marion McQuoid, ne moua foki e ia e pine lilifu ko e Queen’s Service Medal ha ko e fakamanatuaga he Aho Fanau he Patuiki he mahina kua mole. Ko e tau pine lilifu nei kua moua ai he tau matua fifne nei ha ko e ha laua a tau gahua mo e fakauka ma e mitaki he tau tagata mo e maaga ne nonofo ai a laua. Ko e ha laua a tau higoa ne
mahani ui e tautolu, ko Pesi mo Foufou | nonofo tokoua a laua i Aukalana. Ha ko e tau lilifu nei ne moua he tau matua nei, ti tuga foki he talahau mai i luga ko e tau lilifu uka ke moua he tau tagata Niue, kua tonuhia ni ke tohi taha tala ke lata mo e taha vala he tau momoui ha lautolu. Ha ko e mena loga lahi e tau faahi kehekehe mo e tau gahua kehekehe mo e vihi ne fehagai mo lautolu, kua nakai lali ke tohi fakamatafeiga e tau tala ki a lautolu ha kua tose lahi e veveheaga pepa ti nakai fakaai e tau tala ki a lautolu ke oti he tohi, ti ko e lali ni ke he vala tose. Ko e Lilifu ko Misileki, ko ia taha he Fono Ekepule ha Niue tali mai he fakatu he tau 1960 — ti ko ia mai i tuai he Fono Tufono ha Niue tali mai he tau 1953. Ko ia foki taha he Komisi Fakatrufono (Komisi Fakatonu) fakamua ne fakatu he tau 1966, koeKapeneta a ia mogonei ne fakatu ai he magaaho ne hoko atu ai a Niue ke he Fakatufono Pule Fakamotu he tau 1974. Ko Misileki, koe tagata Niue fakamua ne moua e kotofaaga ko e Takitaki he Tau Gahua he Fakatufono ti ko ia foki ne moua e kotofaaga fakamua ke a Pelemia he Motu ha Niue ke hoko mai ke he mogonei. Ko Misileki foki ko e taha tagata kua fa mahani ke fano ahiahi ai ke he tau atu motu he Pasifika Toga ti pihia foki mo Niu Silani. Mena gahua foki a ia nehumua he Fakatufono ke he falu kotofaaga tokoluga kehekehe ato fakaoti e ia e gahua haana ke hu atu ke he matagahua fakafua-koloa mo e gahua i loto he Fono Ekepule.
Ko Betty Head Togalea, ne fanau mo e tupu hake a ia i Niue ti hau ki Niu Silani he magaaho ne 16 e tau tau haana ti fano a ia he Aoga Queen Victoria Maori Girls’ Boarding School. Magahala ne oti mai a ia mo e aoga ne fehagai a ia mo e loga e tau mena vihi mo e uka lafi atu ki ai e tau mena nonofo mo e loga foki he falu a vahega mena kehekehe ha ko e lali haana mo e haana tokoua ke fakatu taha kaina ma e ha laua fanau. Ti ko e tau mena vihi mo e uka na ne feleveia mo pesi ati maeke a ia ke maama e tau vahega mena pihia ne fehagai mo lautolu e tau Niue ne mumui mai mogo fakamui — ti ko e kakano ha ia ne maeke foki a ia ke tuku atu e tau fakatonuaga mo e tau lagomatai ki a lautolu. Ko e magaaho fakamua ne feleveia a Pesi mo e tau gahua fakamaaga ko e tau 1945, ko e magahala na ne ole atu e Fakatufono (Faahi Gahua Fakatufono ne Pule ke he Tau .Atu Motu) ki a ia mo e haana tokoua ke leveki e tama Niue ne tamai i Niue ke he fale gagao hinei. Ti ko e kamataaaga haia ha Pesi he gahua lagomatai ma e tau tagata mai he motu, ti ko e magahala na foki ne kamata e tau Niue ke omai tokologa fakahaga ke he Dnotu nei, ti ha ha i ai
tokologa a lautolu ne nakai maama e vagahau Palagi mo e aga foki he motu foou ne kua hoko ■mai a lautolu ki ai. Ti ko Pesi Ti ko Pesi taha ne lagomatai atu ki a lautolu he tau magahala ia ati ipihia fakahaga ato hoko mai ke he mogonei. Talahau mai a Pesi Ipehe, ne feleveia mo ia mo e kitia .mata foki e ia e tau mena hepehepe ne taute he tau pule he motu nei ke he tau matakainaga ne omai i Niue ti pihia foki ki a ia, ka e ai maeke ia ia ke taute ha mena. Ne talahau foki a ia pehe, ko e tau tagata ne omai ki Niu Silani he vaha nei kua monuina he fakatatai atu ki a lautolu ne omai fakamua ha kua molemole tuai e puhala he foa he faoa fakamua, ti ha ha i ai foki e tau tagata kotofa mo e tau faahi gahua kua fakatu ke lagomatai a lautolu. Ti ko Pesi, kua leva lahi haana gahua ke he tau matagahua lagomatai ke he tau fekau fakamaaga mo e tau tagata ti loga foki e tau matakau kehekehe ne hu ai a ia tuga e Niue N.Z. Society, ko ia foki taha he faoa fakamua fakalataha mo Foufou ne fakatu e matakau nei, ti ko e matakau nei foki ne foa e tau puhala ke he fakalaulahiaga he tau fakaakoaga mo e tau mena ke moua mai e tau mitaki ma e tau faahi tino he heagaapi he tau Niue i Aukalana. Ne loga lahi e tau matakau mo e tau komisi ne fano ai a Pesi, ti hanei falu he tau 'Komiti ia ko e, Polynesian Parents Association i Avondale College, Komiti Maaga Avondale, Ofisa Fakatonu he Maaga Avondale, Komiti Lagomatai ke ( he Tau Fanau Aoga ne fehola nakai o mooli he tau aoga, Auckland Children’s Board, Avondale Board of Governors mo e falu foki. Ko iafoki nefafina atu lagomatai ke fakahokohoko kupu he Fakafiliaga he tau Fanau, ti fa mahani mau foki ke ole mai e tau matakau poke tau vahega gahua kehekehe ke fina atu a ia ke fakamatala e tau tala ke he mahani he tau tagata atu motu ne nonofo he motu nei. Talahau a Pesi pehe, ko e tau ne mua atu ke he haana moui ko e tau 1977. Ti ko e kakano hanei, ne uiina a ia ti
Tina atu a ia mo e falu foki ne moua e tau uiina mo e kai la fakalataha mo e Patuiki mo e haana Ikitaane he fale kai he Trillos he taone he aho 22 Fepuari. Ko e aho hake foki, 23 Fepuari ne uiina foki a iati o atuaj ia mo e tama fifine uluaki haana ke he potopotoaga fiafia he Fakatufono ne taute ai ke he fale he Fakatufono (nofoaga he Kovana) i Epesomo ti feleveia talofa lima tutala gutu a ia mo e Patuiki. Pehe a ia, ne to lahi e fotu fotu e mataase haana mogo ne feleveia a ia mo e Patuiki ti nimo ni ia ia ke taute e mahani fakalilifu ne fa mahani e tau fifine 'ke taute ka feleveia mo e Patuiki. Ka ai la oti ia, ko e mahina he mole he tau mena ia, ti moua foki e ia e pine fakamailoga ko e Queen’s Silver Jubilee Medal ko e fakamanatuaga he tu e 25 e tau tau he Patuiki he nofo ai ki luga he nofoa he patuiki ha Pelitania.
Ko e matua fifine ko Marion McQuoid ne pukenamo foki a ia ke he tau gahua lagomatai ke he tau fekau faka-maaga mo e lagomatai ke he tau tagata. Ko ia ko e Tohi Kupu he matakau ko e Niue N.Z. Society he magaaho ne fakatu ai, ti ko ia mogonei ko e Pelesiteni he matakau nei ka ko Pesi Togalea e Tohi Kupu. Ko Foufou, ko ia taha kua to lahie makutu mo e malolo he taute he tau puhala ke fakalaulahi atu ki mua e mitaki he tau fakaakoaga mo e moui fiafia he tau Niue ne nonofo hinei tipihiafokiiNiue Koiafoki ne loga lahi e tau matakau poke tau faahi gahua kehekehe ne hu ai ha ko e haana lotomatala ke he aga mo e mahani he tau tagata he motu nei ti pihia foki mo e tau Niue mo e tau tagata atu motu ne omai ke he motu nei. Ti hanei falu he tau matakau na ne hu ai a ia, Ponsonby Festival Committee, Pacific Islanders N.Z. Association, Komiti he Fono he Tau Fifine Atu Motu, Auckland Children’s
Roard, Kautaha he Tau Fifine ko e Pacifica mo e loga foki. Ko ia taha ne mataulu e fakatuaga he Kautaha he Tau Fifine Atu Motu ko e Pacifica, ti ko ia e Hagai Pelesiteni he kautaha na mogonei. Ko ia foki ko e taha he matakau he Fakatufono ne higoa ko e Social Development Council ha Niu Silani. Ne lagaua haana a tu ke he viliaga ke eke mo Tufono Taone ha Aukalana he tau 1971 mo e 1974 ka e kaumahala lagaua. Pihia e malolo mo e ■ makaukau haana ke he tau gahua faka-maaga mo e 'lagomatai tagata, ti tumau agaia ke hoko mai ke he mogonei. Ne putoia foki a ia > ke he tau uiina lilifu he motu nei ke feleveia mo e Patuiki 'mo e haana Ikitaane. i Tuga ni he tohia mai i luga pehe, kua nakai fakaai ke maopoopo e tau tala ka tohi fakamatafeiga ke he tau gahua kehekehe he tau matua nei ka ko e lali ni ke he falu a mena he loga mo loga he tau gahua ne fakafita mo . lautolu. Ti ko e tau matua ko Pesi mo Foufou ne nakai manako a laua ke tohi ha talahauaga ke he ha laua tau gahua. Pehe a laua, ha ha iai e tokologa he tau matua ha tautolu he heagaapi ha tautolu ne mahomo atu e tau . gahua mo e tau lagomatai ke he tau tagata ka e nakai ni ko laua hokoia. Ti ko e tala nei, ko e tala talaga ni he tagata ne tohi e tala he magaaho ne oti ai e haana a fakatutala mo e tau matua fifine tokoua nei, ti kaeke ke fai mena po ke fai kupu kua nakai tonu fakamolemole fakamagalo mai. Kua ole mai e tau matua fifine ko Pesi mo Foufou ke fai talahauaga ke fakakite ai ke lata mo e matua taane kua okioki ko Vetevihi Pamatatau ha ko ia ematapatu ne mataulu e tau puhala he mouaaga he tau fakaakoaga mo e tau lagomatai he tau tagata ha tautolu he motu nei. Ko ia foki ne fakatu e kautaha he tauNiue ne higoa ko e Niue N.Z. Society Ne talahau pehe taha matua fifine, “Ko e taha ni a tagata nei he tau tagata ne to lahi e makutu mo e malolo ke he kupu . fakaako mo e loto ke hakotika e tau mena oti ne taute e ia. Ko ia foki ko e taha tagata kua uka lahi ke fai tagata Niue he vaha nei ke fakatai atu ki a ia.” Kua nava mo e fakatulou atu nei ke he Lilifu ko . Misileki, pihia foki ke he tau matua finine ko Betty Head Togalea (Pesi),, mo Marion McQuoid (Foufou) ha ko e ha mutolu a tau gahua mitaki mo e tau lilifu kua moua e mutolu ati kua matalahi ai a mautolu e tau /Niue katoa. Kua mua atu ni ,e mitaki he tau puhala kua fofola mai e mutolu ke fifitaki atu a mautolu ki ai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770714.2.22.1
Bibliographic details
Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 7
Word Count
2,125Kua matalahi a Niue Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 7
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz