E tatau'ea ona nonofo valavala o matua ma fanau ?
O lenei tala na tusia e se tasi o fanau mai le a’oga a Mangere College. Ua pei ita ose tagata aumatua, le nofonofo to’atasi i lenei atunu’u, leai ni matua, leai se uso po’o se tuafafine moni se’i mau fa’atasi ma ’ita. E le mafai ona galo le mafutaga ma matua, uso ma tuafafine, fa’apea uo ma e masani ao matou fa’atasi ai i si o’u atunu’u pele. E galo le tele o mea taua, a’o le mafutaga a matua ma fanau e le mafai ona galo ia te a’u. Se’i tatou toe tepa lava i le fesili; E tatau ’ea ona nonofo valavala o matua ma fanau?, Ou te fai atu e leai, ona e iai le ’upu fa’asamoa, “o au o matua lanau” a’o le ala moni lava ua valavala ai ona o lou fia fa’aeaina lave o le pologa o nai ou matua. E sefulu ono tausaga o ou nofoaitalafu i ou matua. E ’uma lou ola ’ae le’i taitai one ’uma na totogi lau aitalafu i ou matua. Usu i taeao ’uma i le aoga ma mafaufau i le pogai ua on
o’o mai ai i lenei atunu’u, ua misi mea e tele sa fa’afiafia ai lo’u loto i Samoa ’ae maise nai matua pele. E ma’eu le matalasi o lenei atunu’u ma lona matagofie. O nisi taimi ou te matua galo o’u matua ma lo’u aiga ona o le gele o mea fa’afiafia i Niu Sila. Ao le tele lave o taimi e matua le mafai fo’i lava e le matagofie o le lalolagi ona tineia lo’u toe fia fo’i e mafuta fa’atasi ma matua, uso ma tuafafine i Samoa. O nisi aso ou te le aoga ai ona ua fiu e usu i taeao ’uma, ma e pei lave o le tasi lena o ala e le fia a’oga ai i i’inei ona o le malulu. A’o ou i Samoa, e togi ita i le ’ali pe a va’ai mai o fa’atagama’i, a’o Niu Sila, a loto lava e le a’oga, e le a’oga lave aua e leai se olomatua sa
tau usu mai i taeao ’uma ma le salu tuaniu e sasa i luga i taeao ao matou mafuta i Samoa. A ta toe mafaufau atu fo’i i ata amio sa fai i si toea’ina ma si lo’omatua, ua atili ai ona oso lo ta alofa ma ta toe fia fo’i i le mea na ta sau ai. E tele uo tagata e masani ai i Niu Sila ’ae leai se uso, e tele uo e mafuta i aso ’uma ’ae leai se uso aua aso vale. E fa’alagolago le tamaitiiti i lona tama ma lona tina, a’o le taimi nei, ua leai se tagat ae fa’alagolago iai, ’ae na o le fa'aopeaopea lave le mea lea e e fai. Fa'amole mole o tusi 'uma e auina mai mo le pepa, manatua ia sainia i lalo lou suafa ma le mea e te nofo ai ina ia fa'afaigofie i le fa'atonu ona fa'afeso'o tai 'oe ise tulaga o fa'a le tanu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770714.2.20.3
Bibliographic details
Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 6
Word Count
518E tatau'ea ona nonofo valavala o matua ma fanau ? Mana (Auckland), 14 July 1977, Page 6
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz