He Kupu Tuku Mai.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Tena koe! Whakarongo e nga maunga. Kia whaitaringa mai e nga iwi! Kia rongo ano nga wharua me nga raorao. Ka puare toku ngakau, ka puaki toku mangai,—e nga iwi, e nga hapu, e nga reo e noho n ei i Aotearoa. Whakarongo mai, ata whiriwhiria hoki te tikanga o enei korero me enei tikanga e rongo nei tatou. Ko Ngapuhi te iwi maha ana tikanga me ana mahi ko etahi kei te whakaara i te ture ko etahi kei te whakaara ite karakia pono kite Atua, ko etahi kei te whakaara i nga Poropiti. Koia ano! e kore e heke tona whakatauki, Ngapuhi kowhao rau." He patai nohea tenei Poropiti e rongo nei tatou ? No Hokianga he tamahine na Pangari, ko Maraea Pangari tona ingoa he rangatira ano taua wahine. I oho katoa te iti te rahi kite whakanui i taua Poropiti-wahine. Haere ana tenei rangatira, tenei rangatira o te taanga ki AVaihou, Hokianga, me etahi atu wahi, kei te hoko i o ratou hoiho, kau, hipi, me era atu taonga. Kua kiia hoki kua tata te taenga mai o te Karaiti, oho ana te mauri ote tangata whakaaro-nui. He aha te mutunga iho ? paunoa
nga ra i whakaritea, kahore noa ake a te Karaiti i puta mai. E ki ana ta te Atua pukapuka "Tera e puta mai nga AnatiKaraiti e ki, tenei a te Karaiti a tera ate Karaiti, ko taku kupu tenei kia koutou aua e whakaponohia." Ko nga tangata i haere atu ki taua Poropiti mau atu ai i nga rau rakau hei tohu whakapainga, me nga ingoa he mea tuhituhi, mete ki atu ano e " Maraea Tapu kia mahara mai kia au ina tae koe ki tou rangatiratanga." E ki ana te Karaipiture, " Aua he Atua ke atu mou i tua atu ia au." E Ngapulii kia whai mahara, ata tirohia enei mea. E ki ana hoki te Karaipiture "ma o ratou mahi ka matauria ai ratou." I te mea kahore nei i puta mai aua Poropititanga, he aha nga tangata te hoki ai ki o ratou kaainga ? E taea hoki te hoki i te mea kua pau nga riwai me nga kumara, te kai e te poaka e te kau, ko nga rawa kua pau katoa. A kua nui rawa te whakama o te hoki ki nga kaainga. Kei tawaia e nga mea i noho atu ara e nga mea whai whakaaro. A heaha oti he oranga mo ratou? He motoi haere i nga kai a era atu iwi a nga iwi o Whangarei, o Waikare, me era atu wahi e toe mai nei. Katahi taku mea kino he haere kite kai i nga kai a era atu tangata, e ki ana te Karaipiture. Ko te Karaiti ano hei whangai i te mano e huihui e huihui mai v ana ki a ia % Ko wai ma nga kai whakahaere, nga rangatira, e aru ana i taua Poropiti 1 Hei aha hoki i korerotia ai. Tona nui me ona rangatira o Ngapuhi. Haunga ano ia nga tino rangatira whakaaro nui. He aha nga mahi a taua iwi me ta ratou poropititanga. He mahi ranei e rite ana ki a te Atua ? Kahore rapea. I haere atu tetahi tangata kite whakatangi i te putorino a te Atua heoi kihai ratou i kanikani mai. I haere atu ko te karakia homai ana he poi me nga mahi Maori te whakautu mai. I hoatu te ringaringa
matau te waihotanga iho a nga tupuna hei harirutanga, homai ana: ko te maui hei whakautu, " Tena to tu Poropiti." Kia rahi te hinganga o nga marohirohi o Ngapuhi. Na Te Arohanoa. <c Kite Niu Tirenz Herara. " E ho a, Kua hia ranei aku taenga atu kite kaainga e noho nei te wahine Poropiti mete iwi e whakawhirinaki ana ki a ia, ka tuhia nei e au nga kupu i korerotia mai ki au e taua wahine porangi me nga tangata e whakapono ana ki a ia. Ko te ingoa o taua wahine ko Maraea Te Holioa, e mohiotia ana ko etahi o ana whanaunga i anga atu kite huarahi porangi, ko ona tau i tae pea kite 25. I nga ra timatanga o Pepuere ka pa mai te mate ki taua wahine i rate huarahi kite karakia poauau. Kii mai ana ia kua kite ia i a te Karaiti i tona tinana ake, a kua whakaakoria mai ki a ia me manu he tiri tuatahi, kia torn nga ra ki muri o tena, he kuri te tiri tuarua, ko enei tiri he mea tunu ora i a ia e noho ana ko ia anake i te koraha. Ka mutu enei mahi a taua wahine katahi ia ka mea kia pahure nga ra kotahi-tekau ma wha me poroporoaki te iwi mo te haerenga mai o te Mihaaia, a me tahuri te iwi kite hokohoko i a ratou taonga, notemea mehemea e noho rawakore ana ratou i te haerenga mai o te Karaiti ko reira ka nui rawa atu nga taonga kia ratou i te 1 o nga ra o Aperira. Ko nga tangata i kapo i taua kupu a taua wahine i hokoa noatia nga hoiho e hia ranei nga hereni mo te mea kotahi, i rongo ano au i hokoa nga riwai i te hikipene mo te tana, nga maara riwai aha noa aha noa. I tae pea nga tangata o taua kaainga kite rua rau, otira takitahi nga mea e whakapono ana ki a ia. He nui rawa atu te riri o taua iwi ki nga korero iroto i nga nupepa Pakeha e mea nei kia ratou me tangata hei patungatapu, a ko te whakahoki mai a
taua wahine, " ko ahau te karere a te Karaiti i haere mai ia kite whakaora kihai ia i haere mai ki te patu, ko tenei mahi ebara i te mahi whakatoi kite Kawanatanga." X pouri rawa nga Maori i te korerotanga a Te Kerene, Kaiwhakawa i nga rongo e kiia ana ko a ratou wliakaaro kna anga atn kite huarahi kohuru i nga tangata e noho ana i nga kaainga. Ko a ratou kupu i penei kei te noho marire ratou kahore a ratou wliakaaro tutuu, otira kua korerotia kia ratou e haere mai ana a te Karaiti a roto i nga ra o Maehe, ko nga tangata e wliakapono ana ki tenei ki, kua hokoa a ratou taonga a e tatari marire ana ratou kia kite i te pono o taua poropititanga, meliemea kite kore a te Karaiti e tae mai heoi kua mutu noaiho. Ehara ite hanga te kino o enei korero teka e kawea haeretia nei, he tangata hei patunga-tapu. E pai ana ranei kia tohutohu atu au i etahi 0 nga korero i taia kite nupepa 1 te 28 o nga ra o Maehe, e patai penei ana, na te kore whakaakoranga kite whakapono a te Karaiti i tau ai tenei mahi porangi. Ka motuhia mai au me tetahi o nga minita korero Maori, tera ano nga minita e waru e mahi ana kite taha whakararo o Akarana na te Hahi o Ingarangi, a ko etahi na te Hahi Weteriana. Heoi ano. "Na Te Whakapono."
Ki a Te Korimako,
E manu, —Tena koe ! Kanui ano toku whakapai ki nga korero o roto i Te Kopjmako i nga marama ka rua nei. Notemea kua kitea iho e aku kanohi, e tangohia mai ana e koe ko nga korero e tika ana hei painga mo te iwi Maori. Tena i mua i era marama kua pahure ake he nui toku ahua wkakahe kia koe mo to malii e ■ kauwliau mai nei kia matou i te Kongo Pai mete Puru Ripine, notemea e mohio ana aliau he minita ano liei kauwliau i te Kongo Pai, mete Puru Eipine ;
kati wailio era ma ratou, ko koe hoki ra hei mangai mo matou liei korero mai i nga korero o te ao katoa e tika ana, e pai ana ki te iwi Maori. Heoi tena koe. Na tenei o kai-tautoko. Na Honana Maioha. "W H ATIWHATIHOE, Aperira 16, ISBS.
Ki a Te Korimako
E hoa, —Eta kua tae mai kia au to Korimako o te 16 o nga ra o Maelie. Kua korerotia e ahau a kanui rawa toku wliakapai ki tenei alma o Te Korimako, parekareka ana to whakatangi i to tatou reo me o whakamohio mai ki nga mea o tahaki atu i o tatou motu. He Koeaka koutou ko o hoa e wliakahaere mai nei i to tatou taonga, ina rapea, tena e Te Korimako nei wkakapuakina mai nga mea e marama ai nga ngakau o te iwi e whanga atu nei ki to tangi, korokitia mai nga mea o tenei ao me o te ao e turia atu nei. Ko nga toenga o to mgoa tenei ano te tangi mai nei i Moutohora i waho mai o "WTiakatane. Heoiano. Na Hemi Reweti.
Ki a Te Korimako,
E hoa, —Tena koe ! Mau e tuku atu enei kupu liei titiro ma nga hoa Maori e noko nei i Aotearoa. Ko nga korero tenei o te liaere a Kingi Tawhiao kite hui o te Tiriti o Waitangi. Haere ake taua hui i nuku atu i te 147 tangata. No te 23 o nga ra o Aperira ka tae maua ki Waitangi, a no te 24 i te 7 o nga haora ka puare te Tiriti, a he nui atu nga korero i whakapuakina erangi kihai i oti katoa. No te 25 o nga ra ka tae mai a Ani Kaaro ratou ko tana ope, tetahi o nga wahine rangatira o te Taiwhakararo, ko te tino kupu a taua wakine, he whakapai ki te haere atu a Waikato, he mea, ka pai ratou katoa ko tana iwi kite haina kiroto i te pukapuka a Tawhiao. He tini atu nga
rangatira o Ngapuhi i tu mai ki te karanga ia Waikato. No te 28 o nga ra ka pakaru taua hui, ka liaere kite kaainga o Mailii Kawiti ki Waiomio. Haere ake 0 maua waka e rua e toru nga poti, tahuri ana tetahi o nga waka e 48 nga tangata irunga, riro atu ana nga kakaliu, nga moni, nga wati, me nga hu i te wai, erangi kaliore he tangata i mate. A lie nui ano nga korero Ito maua taenga ki reira. Heoi ano. Na to koutou lioa. Na Hakipene Huka, Hauraki, Mei 11, 1885.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18850515.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 40, 15 May 1885, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,733He Kupu Tuku Mai. Korimako, Issue 40, 15 May 1885, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.