Katau te Kainga Mihinare i Niu Kine.
E wha rau tangata Maori e noho ana kite kainga e karangatia ana ko Kakau, i te moutere i Niu Kine. Ko etahi o aua tangata kua taliuri kite whakapono, e tae ana ki nga karakia i nga ratapu, me a ratou tamariki e tukua ana kite kura, engari kaliore e auau ana te liaere a nga tamariki. Kanui to ratou pai me to ratou koa ki to ratou kaiwhakaako, kua hanga e taua kaiwhakaako me aua Maori tetalii whare nui hei huinga mo ratou i nga ratapu. Ko Tureture he kainga ano kei te taha akau e rima maero kite rawhiti 0 Katau. Ko tenei kainga ko Tureture he nui rawa te kino lie nui no te ngaru kite whakau ki uta ahakoa he poti te waka, notemea e pupuhi tonu ana te putonga-marangai ki taua kainga. E ai te kii a te tangata Pakeka mikinare nana tenei korero i tulii, "i u to matou kaipuke kite kokorutanga o Katau a he mea haere matou ma uta ma te akau ki Tureture, tera tetahi kaiwhakaako ko Kauri te ingoa kei te marae o tona whare ratou ko tona iwi e tatari ana kia matou kia whakamanuliiritia, ko te wkare e 70 putu te roa, e 26 putu te whanui, he mea hanga he mea wliakatu ki runga 1 nga pou penei mete pataka, -e rima putu te ikeike ake o nga pou i te whenua ko te wliakamahau i taiawhio i te whare katoa, ko nga pakitara mete tuanui he mea tuparu ki nga rau 0 to reira nikau, a he nui atu te pai me toku miharo hoki mo te pai o nga mea katoa i oti ia ratou i muri i taku liaerenga mai 1 mua. A ki taku titiro kua pai rawa aua iwi Maori notemea kua mutu ta ratou mahi i nga ratapu me ta ratou whawliai kia ratou ano. I te mutunga o taku whakariterite i nga kainga liei whakaakoranga ma nga kaiwhakaako,, hoki ana matou ki j Kalau. I te ata tu ka haere
matou ki tetalii motu ko Pamutanga, tukua ana to matou pimga ite po. I reira tetalii ope Pakeha e tua ana i nga rakau tiira, i korero mai ratou ki aliau ka waru tekau mano putu nga mea kua tapaliia e ratou, a e kore e roa ka utaina kite kaipuke, ko te utu ina tae kite talia o te kaipuke, e waru liereni 1110 te rau. Ko nga kainga 0 taua motu lie nui rawa te hua o te liuka mete raihi liei hoko ma nga Maori o reira ki nga Pakelia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18850316.2.26
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 38, 16 March 1885, Page 8
Word count
Tapeke kupu
441Katau te Kainga Mihinare i Niu Kine. Korimako, Issue 38, 16 March 1885, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.