MATENGA TANGATA.
N o te 10 o Akuhata, 1884. ka moe ki Rangiuru, aTe Pirihi Te Hini Aperahama. Na te tangata nui ite ao, na aitua i kukume atu; otira e takoto ana te kupu. "Na Ihowa i homai, no Ihowa i tango situ. I wuiho mai ko te pu-aroha ki nga matua c nolio nei i Tc Putaputawcla. te JP 9 n S a ra ° Alcuhata i moe ai taku tamaiti a 1e Pliant Apkrakama i tana moengu roa ckore noi c taca te whakaara mai ki runga. K taea koa tealia o hoa ma i te tangata nui "tonu o nolio nei lto ao! W'ailiotia ilio nei ko te pu-arolia ki nga matua ki nga whanaunga. No te 19 o Okctopa 1831, ka moe ki Te Mat.ata a Mou Mikaep.e, tc tumahine a Mikaere Hcretamiga, kua tangoliia atu nei etc Ivaraiti ki Pararaihi. Waiho ilio ctc hoa ko tc puna roimata. No te 27 o nga ra o Okctopa, ISSt, ka moe a Pii'i I amati, tc tamaliine a Hohaia Tc "VVhiwlii, ki rarirancwha, ]\latakohe. ICanui to matou pouri niona, ko tc take lie nui no ana mahi pai ici te aroaro o nga tangata o te Atiui ano hoki. mc titiro noki ki ana lCaraipiturc i korcro ai i tona licmonga. iuatali;: \\ aiata 132. Tuarua :2 o ng'a Himenc. luatoru: Hoani Kongo Pai, G upoko, 1G rarangi. •luawha: "\Y aiata 11S. Tuarima: Kuka, IS o nga upoko, 130 nga rarangi. K° Axi, lie tamaliine na Henare Taurewa. o Hikitoria, walii o Mangonui, i mate i te 3 o nga ra o Okctopa, ISS!. 1 nolio taua kotira ki tc kura a John F. Capper, i Pcria, a he nui tc nioliiojanga i riro i taua kotiro, a i marenatia kia llarc r VLua, no Ngatiporou, a he iraniutu tana kotiro kia umoti Puliipi, rangatira Maori otc Itarawa. 1 iiehua te tinana ki Pukepoto a na I tow lienata uingata i karakia tc nchunga. Kua whakawhiti atu nei i te mate ki to ora tonu. " E liaere ana aliau ito ara ote iiwno." Ano "e mata ngira c wero ana kite ngakau te taonga nuu o tc rongo kua moe a Monmi. irunga i tc muengnroa. Tae ana kite ngakau tc mamac me tc pouri mo te wehenga atu o tcnei tangata rangatira j wacnganui i ona iwi. i wniho ilio nei e ia ko te tangi, ko te pouri, kotc maniac, mc tc puna-roimata Hoi kai ma tc hunga o ra. ICua tangoliia atu nei ia tc Kaiwhakaora ki tc whenua lie; okiokinga nio tc mano, kite pa kei rcra tc Rome a te Atua o wiranga ana, " K koutou c tc hunga c mauiui ana naerc mai lnaku koutou c whakamama ki tc pikauuga oranga mutunga kore." He nui nga tako i nui "i tc mainac mo tcnei taiigata, ko tetalii lioki ia o "Ba rangatira o Kangitihi i roto ia tc Arawa a he uri mio ia no JYlokonuiaarangi, lie tangata kalia lioki te wliakarite ki nga v/hakaluicre mo tc wliare mc tc marac i nga liui iwi oTe Arawa. Ko tetalii llo ki ia o nga toa iroto i nga hapu i nga takiwa ote faupatu i nga tau kua paliure akc nei. Ahe nui juwa te pouri ona iwi i tona ngaronga atu, a e taea ic powliea i te mca kua tauiratia mai e o tatou Hipuna. Haerc atu ete hoa!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18841115.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 34, 15 November 1884, Page 1
Word count
Tapeke kupu
569MATENGA TANGATA. Korimako, Issue 34, 15 November 1884, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.