Kawhia.
E ki ana te Herara nupepa o te 30 o Hepetema no te 7 o nga haora, wahi kite 8i te wiki, ka tapoko a "Te Hinemoa" kite awa o Kawhia. He tai-pakoa i reira, a, e rere ana te tuatea, puehu kau te puapua o te ngaru, heiaha i a "Te Hinemoa," kuhu tonu te iliu kite ngaru, a, kikai i roa whiti atu ana i Kaiwaka kite roma i tua atu kite wahi marino. Te take i tomokia ai Kawliia i naianei, lie matakitaki, ko nga mema o te Para mete i hialiia kia kite i tera awa e hau atu nei te rongo. Ko ehinu o nga mema i liaere kia kite i te kainga Maori, kite pa o Kuini Tawliiao. Whakamanuwhiritia ana i konei, ka nui te atamai, mete whakahoa mai. Ko etahi ina te poti kite awa o Oparau, ka riro i konei te tahua mataitai, he tio. Ite muri awatea ka hold kite tima. Te taonga o tenei awa, o Kawhia hei kai ma te kanohi, he hutukawa, te nunui, te matomato ote tupu. I whaia te pualia o Kawhia, a, wliakakitea ana ki a ratou nga teko kohatu e rua, e kiia nei ko te tauiliu, ko te tau-rapa o "Tainui," te waka nana i kawe mai nga Maori i nga wa o nelie. Tetahi o nga teko kowhatu, ko Puna, ko Hani tetahi. I tawahi atu o "Tainui" ko te kainga tawhito o nga Mihinare Wetereana, ko Ahuahu te ingoa. Ko nga tohu anake te mau mai nei, kua ururuatia katoatia taua kainga, engari ko te ngakau aumihi, me te aroha o nga Maori e mau ana ki o ratou matua i timata ai te karakia kite A tua i te awa o Kawhia. I mumua atu ote 40 tau e tupu ana te aporo ki Wailiarakeke, ki Kakanui, uta ai nga hua ki Poiliakene, ki Akarana, ki Poneke. Kia maruahiahi ka rere atu i Kawhia a " Te Hinemoa."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18841015.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 33, 15 October 1884, Page 2
Word count
Tapeke kupu
328Kawhia. Korimako, Issue 33, 15 October 1884, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.