Ki nga Iwi Maori.
[From the New Zealand War Cry, June 14.] Tena koutou i runga i te aroha o te Karaiti e whakakotahi nei i te tangata, ahakoa Pakeha, ahakoa Maori! Ko ta te Karaiti aroha ekore rawa e pahekeheke i te ra, i te ra, i nga wa katoa, i roto i te awha, i roto i te paki. Kaore he rerenga ketanga o Tana aroha; engari ko to tatou aroha ki a la te mea e pahekeheke ana, koia tatou i rapurapu ai, i pouri ai, i etahi takiwa. Ko ta te Karaiti aroha te taura hei kukume atu i a tatou kia piri, kia tata ki a la. Ka ! ki te mea ka piri, ka tata ki a ia i runga i te ngakau whakapono, kaore kau a tatou kimi ki a la, kaore kau he pouri, kaore he awangaawanga. Kei to tatou piringa ki a la, ka tiaho te maramatanga o Tana aroha ki roto kite ngakau; a, ka pana atu e Ia nga hiahia kino o te ngakau, ka waiho. Ko Ia anake hei kai-whakahaere mo nga mahi
tika katoa, i nga takiwa katoa. J Kei penei te wkakaaro o te tangata, e ! kei te rangi ke a te Karaiti i naianei, a, me pehea te whakanohoanga i a la ano Id roto kite ngakau ote tangata, kei te ao nei te tangata, ko Ihu te Karaiti kei te rangi ke ? E pai ana tena patai; otiia, ko te Atua tonu a te Karaiti; kei te rangi ia, kei te wkenua i te ao la; kei nga wahi katoa la; a, kei roto kei nga ngakau o te hunga katoa e piri pono ana ki a la. Na te Ope Whakaora i kite tuturu enei mea; na te mano tini e noho haere nei i tenei ao. Ehara ite wawata noa iho, he tuturu rawa atu, kei te mohio tonu ahau e tulii nei. Ekoro ma, e pa ma, e wliae ma, e hine ma, me huri nga hara ki te tua, me huri mai te ngakau ki a te Karaiti, ki to tatou kaiwhakaora, mana tatou e manaaki tonu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840815.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 31, 15 August 1884, Page 5
Word count
Tapeke kupu
356Ki nga Iwi Maori. Korimako, Issue 31, 15 August 1884, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.