Te Kawana raua ko Tawhiao.
No te 1 o nga ra o Aperira nei, ka kareretia a Tawhiao e te Kawana, a, haere atu ana ki tona whare i runga ake o Waipapa. Nga tangata o te haere, ko Tawhiao, ko Topia Turoa, ko
Patara Te Tulii, nga Pakeha, ko Hare Reweti, ko Te Pereama. Ka oti nga mini, ka noho ki nga turu; karanga tonu ake a te Kawana ma Hare Reweti e whakareo-Pakeha, e whakareoMaori a tatoa korero, whakaaetia ana. Olio tonu ake a te Kawana, "Haere mai, haere tonu mai. Tenei te koa nei te ngakau, na te mea ka tae mai koe ki a au; ka kite aliau i a koe. I muamua ake nei, ka tae atu a au ki Areka, lieoi, na a matou nei rorerore te tae atu ai aliau ki Whatiwhatihoe. Ko tenei, kua tae mai koe kua kikite taua i a taua, nui atu taku pai. Kua tae ake ki aliau te ki, e haere ana koe ki Ingarangi. Haere i runga i te waimarie. Haere kia kite koe i era nga whenua i era iwi; i. tera pa nui i Banana, me ona mano tini tangata. Tera e whakamanu whiritia koe e nga Tauanui o tawahi. Noku tera kainga a Banana, i nga tan erua tekau. Tera pea, e pataia koe, " I kite ra nei koe i a te Kawana ?" Mau e ki atu " Ae, i kite ano a au a kei te ora." I a koe ka rere nei tera e kite koe, i Poihakene, i Merepone, i Atene, i te Moana Whero, i Mata, i Hipirata; a, tera koe e miharo kite tini o nga mea liei tirohanga kanohi. Haere hoki ra e boa i runga i te pai. Ka hamumu ake a Tawhiao :—" Tenei te whakarongo nei, tenei te koa nei, ki au hamumu. Ko koe i koa, ko aliau hoki i koa mo taku taenga mai nei. I koke haere a au i te motu nei, kaore koe i kitea e ahau; a, kua tupono taku kite i a koe, i te mea ka whano ka manu kite
moana, me taku whakapai hold. I mea ahau kia tae atu koe ki Whatiwhatihoe i to haerenga atu ki Areka; otira, kua whakamaramatia mai nei e koe na nga tikanga Pakeha koe i whakarorerore. He tauhou koe ki a au, a kua kitekite i a taua; kua kite hoki a au i te tiamana ki Akarana, i tana kaipuke Manuwao, kua kite hoki i tera iwi ke i te Hapana i tana kaipuke manawao Id Akarana nei. Na ka rere nei ahau kite moana ka kite ahau, i nga whenua tauhou, i nga iwi tauhou, a ka kai kanohi ahau ki te tini o nga mea tauhou. Hei konei e pa, ite kainga. E noho i runga i te rangimarie, i te pai. Ka mutu nga korero, ka ruru katoa ki a te Kawana, ki ana kai - tuhituhi, haere atu ana Tawhiao i runga i nga kupu poroporoaki o Tauanui ma.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840415.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 1
Word count
Tapeke kupu
503Te Kawana raua ko Tawhiao. Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.