Whangaroa.
Ka reia atu nei i Hokianga e te Kawana, a, Whangaroa, tapoko, tonu atu kite awa. E whitu tekau o nga Maori i hui atu ki te Karanga i a te Kawana ki uta; ko Hongi tena, ko Hereinaia Te Ara tena, ko Henare Ngapaura tena, ko Arama tena, ko Taniora Arapata tena, ko Wiremu Warena tena, ko Mita Hape tena, ko Henare Tupe tena. Ka mutu nga taki o te tangata whenua, ka wliakatika a te Kawana, ka mea :—" Kua rongo ake ahau i nga ki a nga rangatira Maori, maku hold e whakalioki. Tuatahi, nui atu taku whakapai kite awa o Whangaroa. Kua hau noa atu te rongo ki ahau. Kua kiia he awa pai atu mo te rerenga mai o te kaipuke; a, kua kite a au, ko taku kupu tenei, e ahua pai ke atu i taku i whakaaro ai, i tawhiti. E koa ana ahau i te mea ka kite nei a au e nga Pakeha me nga Maori e noho tahi nei e tenei takiwa; a, e noho nei i taku taha te tama o tetahi o nga tino rangatira o Niu Tireni [mo Hongi tenei kupu]. Ko a au ta te | Kuini i nga motu nei; a, kaliore I ahau i mohio kite rerenga-ke-1 tanga o nga Ture mo nga tangata j katoa, na te mea e herea ana! nga Maori me nga Pakeha e te i Kuini kite aroha. I ki ake tetahi o nga kai-taki, he hiahiaj to nga Maori kia whakatoko | mahatia nga mema Maori o te Paramete; ko tetahi o nga kaitaki i ki, kaua rawa he mema Maori kite Paramete. No enei hamumu a koutou, ka mahara ahau, koia ano, kua tika nga mema Maori e mahi nei i roto i te Paramete [a ti, kite kata i konei]. Kua ki ake ehinu o koutou, tera ano nga hanga e pouritia ana. Me he mea he he e kitea ana, e te iwi, me whakaatu marire kite Paramete kia whakamaenetia nga mea e whakatenetene ake ana. Ko taku matau tenei. ka oti tika i nga kai-whakatakoto ture. Pera ai te tikanga kite Paramete o
te Kumi e Ingarangi, kawe ai nga he ki reira; koia hold ko tenei, ka whaia ano taua huarahi e te Paramete o Niu Tireni. Kei te koa te ngakau ki a koutou kupu puaroha ki a te Kuini, i puaki mai nei ki ahau ki to te Kuini mangai i konei. Puta ana te whakamoemiti a te Kavvana i tana kitenga i te pururipine e mau ana i nga Maori he tohu hold tera no te ara ki a Tika."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840415.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 3
Word count
Tapeke kupu
438Whangaroa. Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.