Arapata, te Kingi o Ingarangi.
I roto i nga whawhai o Arapata te Nui ki nga Rene (Danes) pito iti te mau i a ratou. Ka whai whai-haere nga Rene i a Arapata, kaore i kitea. Te take i ngaro ai, i tahuti ki nga reporepo whakangaro ai i a ia; a, taliuri ana kite whangai poaka, ki nga maki paru aura kei mohiotia ia. Ka roa e ngaro ana i nga Rene ka whakaaro ratou, kua mate, ina te kitekitea. Nawai ra, ka tutu ope, a Arapata, a kitea rawatia ake ka huaki tana taua ki Etatune (Ethandren). Turia ana kite parekura liinga ana nga Rene (Danes) haere ana te huka o te pakanga i a Arapata. No nga ra o Mei, 872, te tau i muri mai i a te Karaiti. No te matenga o nga Rene, ka hold mai a Ranana ki a ia. No te maunga rongo, ka tukua he whenua e Arapata ki nga Rene; ko taua wahi, i timata i te awa o Teeri (Tweed) tae noa kite awa o Temu (Thames). Ka takoto nei te aio, a, taliuri ana te kingi ratou ko te iwi kite whakarangatira i te whenua. I noho pai nga Hene kite whenua i tukua ki a ratou; a, tukua ana e Arapata te Nui i etahi tangata ki Itari (Itari) Ida akona kite hanga kaipuke rere i te moana nui. I puta te panui o te Kingi Ida tu he kura Ida ata akona ai nga tamariki. Kahore i mohiotia i reira te perehi ta pukapuka; ko nga pukapuka katoa, he mea tuhituhi e nga tohunga kite pene mete mangumangu. Ka nui te pai o nga ture, i hanga e Arapata; ko nga whakawakanga hara i tangohia, i tenei, i tenei marama. Takoto nei te wai, a, ka eke mai he ope Rene i te tau 885. Otiia, i turia e Arapata, a hinga ana. Muri iho ka mau te rongo tae noa kite tau 893. No tenei tau ka whiti mai ano te ope no nga Rene, te rangatira ko Hehitangi (Hastings). E wha nga tau e whawhaitia ana ratou e Arapata, ka liinga i te hinganga nui. Ko nga parekura i turia e Arapata te
Kingi Nui e 5(3; a puta ana te whakanui o te tini, ino te maia kite pelii ite kino kite whakatu ite pai. I whanau a Arapata te Nui ki Pekehia (Berkshire) i te tau 849 ; a, no te tail 901 o tatou Ariki ka mate tenei Kingi o Ingarangi e whakamoemititia nei ano.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840315.2.38
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 25, 15 March 1884, Page 7
Word count
Tapeke kupu
423Arapata, te Kingi o Ingarangi. Korimako, Issue 25, 15 March 1884, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.