IREMU OHEPA TANGA, TTAT WHAKAMAORI WHAI RAIHANA. KAI WHAKAHAERE HOKI MO NGA MAHI HOKO, RETI, WHENUA MAORI. Te take i bore ai c whai utu a te Maori "Wheiraa, he kore no te Pakeha e hiahia nei kite hoko e mohio ki nga Whenua, a kahore hoki nga Maori c panui ki nga nupepa i to ratou painga kite hoko "Whenua me tc utu hoki e paingia e ratou. Ko nga Pakeha e whiwhi nei ite Whenua he ouou he mea rapu e ratou tonu ki nga Maori i whiwhi ai. Ko nga Pakeha c tae hou mai nei i Ingarangi i whea atu e nga ra katoa, e rt>pu ana etahi i te Whenua, mc Pewhea ratou e mohio ai ki nga Tangata Maori e whai Whenua ana e hiahia ana ranei kite hoko kite utu tika. No konei ahau, ka tu hei kai whakahaere mo nga Maori. Ko taku mahi tenei he rapu i te utu tika mo nga Whenua Maori, mo nga reti, mo nga hoko. He panui ki nga nupepa o ia wahi kia kitca ai e nga Pakeha tokomaha. Kite tukua mai ki au nga pukapuka whakamana i au hei rapu kai hoko mo etahi Whenua, me whakamau ano nga eka ote poraka, mete utu ote eka, mete take o taua Whenua he karaati ranei, he tiwhekete ranei, he Whenua ranei kahore ano i Kootitia, mete ahua ote Whenua he mania ranei he maunga ranei, he ngahere ranei, tukua mai aua reta ki au i Akarana nei. A ki taku whakaaro ka nuku ake te utu o nga Whenua i tenei whakahaere. Ko te utu ki au me he mea ka riro he Whenua kotahi hereni i roto o te pauna "e rima paiheneti." i W. H. TE lANGA. Te Hone, he Kai-tui Tera, Kakahu, Kara, me era atu mea, 183 KUINI TIEITI, 188, AKARANA. Hirahira noa atu te taonga nei a te Tera, te aha, te aha, na matou ake i tui, a nui atu te maroro. £ s. d. He Kahaku Terei, pai atu - - - - ilO 0 He Kakahu Piringi Kata - - - - 610 0 He Kakahu Paki 5 10 0 He Paraire, tau kotahi 0 4 6 He Paraire, tau rua 086 He Tera Tane, na matou ake i hanga - 217 0 He Tera Wahine 4 0 0 He Kakahu Parau - - - - £llss. kite 2 0 0 He Kara kia kaua e rawa te Korokoro o teHoiho 10 0 He Kara Parau 0 16 0 Nga Heimi me nga Tarapu - - - - 0 5 0 Nga Winika, koparepare - - - Bs. ki tc 010 6 Parau Tini mo nga mea e rua - - - 0 211 Mo nga Rakau Parau 0 11 6 He Wepu 0 16 He Kakau Taaka Wepu - - - - 0 3 0 Kiri-kau mo te Taaka Wepu, tekau putu te roa 0 8 6 Kiri-kau mo te Taaka Wepu, kotahi tekau ma rua putu te roa - - - 0 9 6 Kipa mo nga mea e rua - - - - 0 2 6 Kati Tera mo nga mea e rua - - - 0 2 6 Kotahi tc hereni e hoki atu i te pauna kotahi ina utua enei taonga lei te moni. 83T Kotahi hereni i roto i te pauna e hoki atu ki nga kai-hoko. Ko nga pukapuka whakaatu i nga utu e tukua atu ana i runga ite tono. Ko nga tono tuku mai ma te Pohi, waea ra nei, kamakama tonu kia whakaritea tikatia i te taenga mai o te moni, ki .Akarana, o te kai-whakaae ra nei o konei. HAKA.-"TE KORIMAKO. He ki atu tenei kei poka te tangata kite tuku hiriwa, koura ra nei ki nga reta anga mai ki a TE KORIMAKO, te take, ka weititia, a, ka riro atu, i runga i te tare, tetahi wahi o nga moni hiriwa. koura, ite Poutapeta tonu. Engan te Tiaki, erangi te Ota-moni, erangi te Pane-Kuini, te noti. He kai-maoa, te hiriwa raua ko te koura, koia i puta -ai tera pepeha—"Mata whiwhia. maoa riro ke."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840215.2.58.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 24, 15 February 1884, Page 10
Word count
Tapeke kupu
652Page 10 Advertisements Column 1 Korimako, Issue 24, 15 February 1884, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.