Reta Tuku Mai.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Tena ra koe te manu whakatauki a nga tipuna. He iti te kopara kai tarewarewa ana ia i te puhi o te kahika nga manu whakatau pepeha a nehera; ko Whiringa raua ko Atamai. E whakaoho ana i nga potiki ahu whenua kia ara kite ngaki kai ma raua. Kei hongihongi noa atu i te ra o te ngahuru ki te kakara mai o te umu, o te hue, o te kumara, a nga potiki, i wkakarongo kite ako a tona matua; koia ra tenei taku milii mo, ou e mako. E whaka ako nei koe ki nga iwi o te motu nei, ki nga ora, nga e rua; ite ora mo te tinana, i te oranga hoki mo te Wairua. Koi hongihongi nga kanohi, kai ta nuku noa atu te kaki ki nga whare kai a te Potiki, ahu whenua nei a te Pakeha, a ka ta huri ka kohuru i tona tinana kite mahi kino nei kite tahae; ateai he kupu mihi mo tona tipuna raua ko tona papa naana nei ai ai a mai kite akau, pae noa ai, penei hoki me au e noho noa nei i tenei kainga i Waiotahe nei; a te ai he waahi hai rapunga ora mo te tinana raua ko te Wairua. Mo te whenua te tangata ka kiia ka totika; mei te aha hoki koa to te whenua to ona whakatauki, he iti ta te matua tangata tana whakatipu, he nui ta te matua whenua. Tukua atu taku mihi moou ki nga iwi e rua o te motu nei, PakehaMaori hai titiro i tooku he. Hukanui Watene.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Tena koe ! Mau e tuku atu aku korero ki a Te Korimako mana e panui ki nga iwi Maori Pakeha hold kia kite i te maka o aku hipi, mete rana i haere ai nga hipi. He penei te maka io weta. Te rana ko Mangatawai, tae noa kite one i Rangipo, Waikato awa. E hoa, kia tere to tuku i enei korero kite motu nei Na Te Hau Paimarire. Te Kitjopuanga, Pate,\, i Tongariro, Nowema 29, ISB3.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840215.2.55
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 24, 15 February 1884, Page 9
Word count
Tapeke kupu
360Reta Tuku Mai. Korimako, Issue 24, 15 February 1884, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.