Whakautu i nga Reta Tuku Mai.
Na "W. P. Te Whareoaitua," no Rotorua. Takaia mai ana e 3 hereni. Kei te puripuri tenei kia mohiotia ai te kupu o te Tiamana-Komitii o Te Whakarewarewa, ka whakaaetia te utu, kahore ra nei. Na " Kapene Matene," no Kohanga, Waikato : He patai i te utu mo nga korero ina hiahia te tangata kia panuitia e Te Korimako. E koro, me he mea kotahi koramu (column) te roa o nga korero, ko te utu mo nga kai-ta e 10 hereni; he hawhe koramu (column) te roa o nga korero, e 5 hereni te utu; me he mea he koata koramu te
roa o nga korero, e 2s. 6cl. E rua hereni mete hikipene. Ki te mea, ka titiro koe kite wharangi o Te Korimako, ka kitea e koe te ritenga o te koramu (column) e toru tahi nga koramu i roto i te wharangi kotalii he mea liaehae marire kite raina mangu, tenei koramu, me tenei koramu.—Na " "W. Warren Pewa," no Kaeo, Whangaroa: He tono ki a Te Mete ma kia tukua atu he pihi-tauira kia matau ai kite ahua o nga kakahu e panuitia ana. —Na "Eperei Takahorea," no Whirinaki, Hokianga : He patai i te utu mo te hiako Tanekaha.— Na " Hukanui Watene," he mihi mo nga tikanga whakaatu a Te Korimako. Na " Hikurangi," no Waikato : He patai i te take i kore ai e panuitia tana korero. E koro e Rangi, ka nui te tika o tau reta; engari kei te kimi tenei, i tutuki mai ra nei, kaore ra nei. Tena tuhia mai ano to panui, kia whakaotia tikatia ta taua u a au.—Na "Rapana Inia," no Kaikohe; he mangai a "Inia," no nga tangata o Kaikohe : He whakahe tateraiwi i te4hereni mo Te Korimako i te tau; he whakamutu, kia mutu te kohikohi mo tenei nupepa. [E Ra kia mau mai; ko te he me patu; ko te tika me pupuri.]—Na " Ruti Te Heke," no Te Pupuke: He patai i te take i roa ai te puta ai a Te Korimako i te 15 o Tihema. Ko te ingoa tika kite kopaki o tana nupepa, ko Putete Hakei, kei Te Pupuke.—Na "Tanetinorau," na " Heta," no Areka: Tenei a raua kupu :—" Ka nui te raima kei i au, e tata ana ki te tekau mano tana, neke atu hoki. Kei Paramitihauturu."— Na "Te Uakapua," no Petane, Poneke: He patai i te take i hapa ai ia i nga marama e rua kaore hoki he take i kitea ai e ia, i katia ai tana nupepa. No te marama o Aperira ka tukua mai tana 2 hereni; a, kia tae ki Aperira o tenei tau ka mutu tera 2 hereni. E tika ana u a au. Ma nga kai takai nupepa e whakaatu te take. Kaore koe i mohio, kaore ahau i mohio.—
Na " Pekama Tuhaia," no Akuaku : He whakahau, Ida kaha te malii i nga tikanga o era motu E 2 hereni i takaia mai.—Na "Matenga Taiwhanga," no Ohinemutu: He kupu whakanui mo Te Kokimako. Tetahi kupu aTe Matenga kite tohe Ida 4 hereni mo Te Korimako i te tau, tera e mate taua manu. Na " Perahama Te Kahika," no Mohaka: He kupu whakanui i Te Korimako. Nei nga kupu:—"Haere mai, haere mai e tama. Haere mai kite whare. He tawhiri tenei na Kahuhunu ki a koe. Toia mai te waka, kite uvuim te waka, kite moenga te waka kite takotoranga e takoto ai te waka, e. E 2 hereni i takaia mai mo te tau. —Na "Kemara Te Tapeta," no Pakowhai: He patai i te take i hapa ai ia i Te Korimako i nga marama e rua." E whanga ana tenei; kite kore e tukua mai whakahokia mai taku 2 hereni." Ka tika to kupu e koro, me kimi ake te take ihe ai. Letter from R 1 Batley, Esq., enclosing 2s. yearly subscription for Te Haupaimarire.—Na "Heremaia Hikirangi," no Te Kapu, Te Wairoa: He tono Ida tukua atu Te Korimako, e 2 hereni i takaia mai.—Na " Makoare Te Pana," no Te Kao, Parengarenga : He kupu whakanui i Te Korimako, takaia mai ana te 2 hereni mo te tau. —JS T a "Henare Topi," no Te Kawakawa: He tautoko iTe Kokimako. Kapai ana korero rangatira.—Na " Hohepa Mataitaua," no Manaia: Ko te kupu tenei: —"Kaore aau e pai kite 4 hereni mo te tau. Kite mea e rua putanga o Te Korimako i te marama katahi ano ahau, ka whakaae." He reo hori-pu tau e Hepa; te tiki o te kupu whiu tonu mai ki te kanohi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840215.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 24, 15 February 1884, Page 2
Word count
Tapeke kupu
757Whakautu i nga Reta Tuku Mai. Korimako, Issue 24, 15 February 1884, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.