Upoko XLV.
TE POUARU RAWAKORE. I roto i tetehi marae o te Temepara, e noho ana te Kai whakaako matau i waenganui o ona hoa. E whakata ana ia i te
_6. Pewkea nga korero a Ihu kia ana akonga mo to ratou kitenga i te piki i Kia mau ki te whakapono kite Atua. Ma te whakapono e taea ai nga mea katoa ete Atua. I nga matenga katoa ka whakaorangia ano tatou ela kite taea e tatau te whakapono ki tona kaha, kite whakarerea noatia iho e tatou ng-a O
ngenge i tana whakaakonga i te iwi ite roanga o taua ra. He tini te tangata i haereere mai ki tenei marae, •ko nga tangata katoa o nga Hurai. Ka tomo mai hoki nga wahine ki taua marae ano, kihai ratou i haere ke atu he marae ke. Kei tetehi wahi o tenei marae tetehi rarangi pouaka tekau matahi, a he mea
,poka te kohao kite taupoki o ia pouaka o ia pouaka hei tukunga moni ilio ki roto. Na, ko te haerenga mai ki ena pouaka o te hunga whakapehapeha, ko ta ratou nei e rawe ai ko nga kakahu roroa, whakapaipai rawa. ki etehi kurupatu nga remu karapitia iho hoki te kurupatu o te pito kite miro puuru. He maha lioki nga moni hiriwa i panga e ratou ki aua pouaka, he nui hoki to ratou whakahihi. Ka matakitaki atu kia ratou te Kai whakaako matau, heoi te pai ratou ki tana titiro atu. No te mea kua "whakamatautauria nga ngakau o tena hunga tukino i nga pouaru rawakore, e whakanui ana hoki etehi o ratou i a ia ki nga moni hoatu noa. Na, ka hari te Kai whakaako matau, he aha te mea i hari ai ia ? Ko te haerenga mai ra o tetehi pouaru rawakore! Bawakore rawa atu ! Kei tona ringaringa etehi moni ririki rawa atu e rua, a maka ana e ia ki tetehi o aua pouaka.. Ko aua mea ririki e rua kotahi ia patene, ekore rawa e ranea mo te toko i tetehi kongakonga taro. I meatia pukutia hoki tena mea e taua pouaru, ahakoa nui ta taua hunga whakahihi i panga ai ki aua pouaka e kore e rite ki tana. Ka karangatia e te Kai whakaako ona hoa kia whakarongo ki a ia, a korerotia ana e ia kia ratou ta te pouaru i mea ai. Ka matau -ia kei te whakamoemititia ia e Ihu, no reira nui atu toria haringa i roto i a ia!. Na i te Kai whakaako e heke atu ana i te arawhata i haere atu ia i te Temepara. Ka korero tetehi akonga kite Temepara, mo nga kohatu papai ka whakaatu kite Ariki. Na, enei kohatu riunui he pai hoki te kakano. Otira ka' korero atu ia kia ratou i etehi kupu pouri rawa mo ena kohatu 1 me tena Temepara, Ka mahue H 1 a ia tena taone, kihai ia i hokij mai i muri iho, tae noa ki tona' haere mai i mate rawa ai ia mutu| ake tana whakaakoranga i roto i
tena Temepara, kihai ano hoki ia i ako i reira i nga wa' i muri iho. A, i a ia e noho ana i maunga Oriwa ratou ko ona hoa tokowha. Ka titiro atu ia kite Temepara. \< orerotia ana e ia nga mea whakamiharo me nga mea whakapouri nga mea whakawehi mete whakarongo ano ona hoa ki ana kupu !
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840115.2.48.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 23, 15 January 1884, Page 3 (Supplement)
Word count
Tapeke kupu
572Upoko XLV. Korimako, Issue 23, 15 January 1884, Page 3 (Supplement)
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.