Reta Tuku Mai.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Tena ra koe! Te tangata matau aroha ki nga mea, katoa i te motu. He hari ake ana te ngakau inaianei mo te putanga mai o etahi ture hou ki to taton motu inaianei he pehi nei i nga taru kino e huna nei i te iwi Maori. E hua nei te tangata Maori ki nga korero a tona Ariki e ki mai nei e hoa e te Maori me haere taua kite inu rama ka mii te pai o taua kai ka ore ia, kanui te mate i roto i taua kai koia au e Te Korimako i hari ake ai ki to taua tohu. E whakahuatia nei, te Ope, o te Puru Ripine e koa, ana toku ngakau, mo tenei iwi rangatira, ara mo Ngatiapa, he iwi whaimana-rawa tenei iwi ona tupuna iho. Koia, i tika ai tona hiahia ki a tango ona rangatira i tenei tohu kia whakarerea rawatia tenei kai kino te waipiro kia noho rangatira nga uri me nga wahine kia tohungia ai te tinana mete Wairua ete Atua. A, koia tenei iwi rangatira ka wakapai, ki nga mahi a tona minita a Te Kerehi i ngaki ai, i te rongo pai hei wakamarie, hei wakaora, i ona tamariki kia kaua e tata ki taua rewera kai kino. Heoi ano aku utanga mo to taua waka. Na to hoa. Hapeta Pitimou. Whanganui, Whangaehu, Akuhata 28, 1883.
Ki a Hare Rewiti. Me perehi e koe enei kupu aku ki Te Korimako kia rongo ai n ga Maori i taku kupu mo tenei ngarara kino. Kotahi te kau ma rima nga tau engau ana te ngarara nei iau. No tenei tau ka mohio ahau i te ingoa o taua ngarara nei me taku mohio na taua ngarara te take o taku i inga tau mahamaha noa a^u - Epa ma kei mahara koutou kei iau anake te ngarara nei kei ia tatou tahi kei nga tamariki, kei nga wahine, kei nga tangata, kei nga koroua, kei roto io kou-j 0u waha katoa te paipa mete |
tupeka. Ko te paipa raua ko te tupeka te take o nga mate tinitini noa iho o tenei ao. Na reira ka mea atu ahau kia koutou me mutu ta koutou kai paipa i naianei tonn kei man rawa nga niho o taua ngarara nei kia koutou me o koutou tamariki ekore e taea e koutou te whakarere ki te mea ka tohe tonu te iwi Maori kite kai waipiro tupeka penei me ratou e mahi nei. Ekore rawa atu e tae kite rima te kau tau kua kore rawa he tangata Maori ki Niu Tireni. Ka mutu ma te Atua koutou e tiaki. Na Hare Rauparaha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18831215.2.21
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 22, 15 December 1883, Page 5
Word count
Tapeke kupu
453Reta Tuku Mai. Korimako, Issue 22, 15 December 1883, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.