Upoko XXXII.
TE HUNGA I WHAI KI A RATOU AKE. Ko te ata tu i roto i nga pukepuke matomato i te taha o te Roto. I te wahi tarutaru i takahia ra e nga waewae o te hunga tokomaha, i nanalii ake, i noho te whakaininenga nui kite kai i tena wahi. I tenei ata e rapu ana te mano i tetehi tangata heoi, kihai i kitea, ka haere atu ratou i tetehi wahi ki tetehi atu wahi, heoi kahore noa iho i kite. A, pouri noa iho ratou, a korerorero ana ratou ki a ratou ano mete uiui tetahi ki tetahi me te rniharo ano hoki. Na, hohoro tona to ratou haere ki tetehi wahi ke atu. I haere ranei ratou ma uta ? I haere ranei ratou i te moana ? Kahore ranei he poti i u mai ki reira hei rerenga atu mo ratou ? Aq, kua tae mai etehi poti. Ka eke taua hunga ki runga ki aua Kaipuke ririki, rere ana o ratou Kaipuke, mano tini.te tangata ki runga ki aua Kaipuke ririki, ko te Eoto ia aio tonu kaore he tupuhi. Ka tae atu o ratou Kaipuke ki tetehi
taone ka rapu ano ratou i tana tangata. Ko to ratou tino miharotanga i miharo ai ratou poheua noa iho. Mete uiui ano ratou tetehi ki tetehi. f pewheatia ra tenei tangata i whiti mai ai ? Kahore hoki he pobi ke atn o reira i taua ahiahi ko tera anake i eke atu ai ana akonga? Kihai hoki taua hunga i whakaaro ki tera haerenga atu o Ihu i runga i te wai i rnua tata ake. Tena, i pai ranei a Ilm i tona kitenga i a ratou ? Kahore engari i aritarita ia ki a ratou, haere ana ia kite whare Karakia kei te whakaako. He tokomaha nga tangata nunui i tautohe ki a ia. Ka korero a Ihu ia ia ake, me tona Matua, ka taunu ano nga tangata kino ki ana kupu. Ko etehi mutu ake te aroha ki a ia, timata tonu to ratou riri. Haere ke atu ana ratou. I pewhea ranei ratou i inuri iho i rnutu ranei to ratou haere tahi me ia ? E, ihe noa iho! I pewhea ra ona hoa tekau marua i mutu hoki ranei to ratou haeretahi ia te Karaiti ? Engari i titiro atu a Ihu ki ona hoa tekau marua, a ui atu ana ki a ratou i tetehi kupu kotahi. Ka whakahokia atu e tetehi ki a ia, pai rawa tana kupu i korero ai. Otira aroha tonu te tekau matahi ki a te Karaiti ; ko te mea kotahi ia o ratou ko te ahua kau o te aroha tona.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18831015.2.61.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 2 (Supplement)
Word count
Tapeke kupu
446Upoko XXXII. Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 2 (Supplement)
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.