Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." OKETOPA 15, 1883.
Kaore ano ra i whakamowairokirokitia te moana o nga Kingitanga o te ao, e tutu tonu ana te heihei. Ahakoa e karekare noa ake ana te mata o te tai i etaki takiwa, ka wkakakeo te ngaru i tetahi takiwa; a, rere ana mai kite ngakau te ikiiki i te kukukatanga o nga tuatea, ki tenei, ki tenei moana, ano e kakaki-wkakarere ana nga Wai o nga rangatiratanga kite waka o te parata, wkakatoremi ai i nga nui, i nga tika. Ka kua ra, ma te Wkakapono e tara te rangi, e wkakatatu i te mauri o tera iwi, o tera iwi, tena ko tenei, kiano i ngoto noa kite manawa o. nga Kingitanga nga tikanga wkakaora o te Karaipiture; kei v/ako noa iko e putu ana, mei te akua. Tetaki wkawkai i naianei kei Tonakune (Tonquin), ke wkenua kei Akia, kite Marangai-ma-
Tonga, ungutu ana te rohe ki Haina, ite Tuaraki. Ka nui te tangata kua hihinga, ta te taua,me te tangata-whenua; a, e kekeri mai nei ano. Ko tetahi kekeritanga kei Matakahaka (Madagascar) he motu nui kei te Moana Iniana (Indian Ocean) e tu ana i waho o te tuawkenua o Awherika Africa). Kua mate te tokomaha i konei, te taua kapai atu, mete tangata-whenua; a, e mahi mai nei ano i tana mahi kite tua i te tangata. Me he mea, he tua rakau te hanga, tika tonu, pai tonu; no te tahuritanga kite tua i te tangata, katahi ka puta te umere, E! kei hea te mana o te kupu e komemetia nei e te tini, " Kia aroha ki to hoa; ano, ko koe." E ki ana nga nupepa, kei te ohooho a Haina (China), kei te ohooho a.Eoumania, —kei Oropi (Europe) tenei rangatiratanga,— kei te whawhai tonu a Haiti (Hayti), he motu tera no nga Inia-a-Auru (West Indies). Haunga hoki ra etahi atu whenua e kupukupua ana. Ko nga take o ehei tu hanga, e whakatakotongakau nei nga iwi o te ao, kia whakaarahia te kauwae o te pakanga, ki tenei whenua, ki tera whenua, e ngaro ana; ko ratou pea e mohio ana, aua ra nei. Nei te kupu ki a taua e noho nei i Aotearoa, kua oti te whakamoe nga patu kite whare, waiho i kona kauki ai, kurupopo noa atu. Ahakoa matakana noa a nunui ma, a roroa ma i Oropi me nga wahi katoa, me whakawhirinaki taua, me tapapa tonu atu kite Matua, ko la anake hoki te matapuna o te pai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18831015.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 1
Word count
Tapeke kupu
423Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." OKETOPA 15, 1883. Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.