Reta Tuku Mai.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Tena koe, te kai whakaatu i nga mahara ote ao! E hoa tukua atu aku wahi korero nei, hei titiro iho ma nga iwi o te motu nei. He mihi ake, he aroha ake, he tangi ake ki o matou hoa kia Ari raua ko Kare, kua wehe atu nei raua ia matou kite wahi e kore nei e hoki mai kia matou. Ko enei kotiro i mahi i te mahi i whakaturia e to raua tupuna ki roto o Hokianga i nga ra o tona oranga. Ko te hira o raua whakaaro ki taua mahi, he hira noa atu. Tango ra wa atu nei te mate i a raua, kua taea e mua te mutunga o te mahi a o raua ngakau i mahi ai. I te tau 1882 ka tirohia e te tumuaki kai tirotiro kura to matou kura, a pahi ana raua i te taneta ruawha. Ka rokohanga nei raua e te mate i te 20 o nga ra o Hune. Na Noki Nopera. Tipene Kura, Akarana, Oketopa, 1883.
Ki a Te Korimako. E kori, —Tena koe ! Te manu kaha kite hari atu i nga rongo ki nga pito e wha o te motu nei. E kori kei te whaka miharo ano au ki to karinga mai i nga rongo ahu whenua o nga uri rangatira e noko i te motu nei a kua kite ilio nei hoki matou i tetehi korero e mea ana kua tahuri a Manga kite mahi ahu whenua. Ka mahi rate rangatira ki tana mahi kite mahi kai. Otira ki te whakaaro atu e hara taua mahi ahu whenua i te mea no mua iho ko tona tikanga tenei. E tata ana te ra e whakawakia ai a Maungatautari me etahi poraka ato i te takiwa o Maungatautari. Katahi ka mahi a Manga i te kai ki Kihikihi, hei take peneitanga, e! ki Kihikihi whakawa & a Maungatautari kite wahi toa o te kai. Ko ta matou nei Sahara tenei whakaaro hoki tena mahinga kai a, iV langa hei kai ma tona kotahi
ano ka ora, tena mate rau mate mano e ao ranei te ra i te ahiahi ano kua paii. He hemo he ane tona tukunga iho. Ka pa tau tukua atu kite kauhanga nui, kite putahi nui-o-rehua ka mahi ra nga uri o tetehi tangata ara o wkarewharenga te rangi ki tana mahi kite ahu whenua. Na Tirohanga. Akarana, Hepetema 5, 1883.
Ki a Te Korimako. E manu, —Tena koe ! Katahi ano tenei kai whangai ou kahamumuatu Ida koe. He ahua reka noku ki au kotete, e kotete haere nei tenei koa taku mau e kuhu atu kiroto io hari rau ki nga iwi o runga oraro. He whakapai naku mo te ture pehi waipiro ka kaha nei ki-nga takiwa katoa. Kua puta rawa ki raro to kaha e manu mau e tuku atu nga kupu whakapai mou me kore ano o taua hoa e tahuri mai. Tukua atu enei kupu torutoru. Na Kaihit. Te Kopuru, Hepetema 4, ISB3.
Ki a Te Korimako. E hoa, —He alia ra i mutu ai te tuku mai i nga korero utu mo te kapia, mo te kanga, mo nga kai katoa. He nui atu a matou kapia. Kaore nei au i kite i roto i te nupepa Korimako ki au. E ngari me whakaatu mai ano e koe nga kai ara te utu o nga kai katoa. Heoi ano na te hoa aroha. Na Tarau. Waiau, Katikati, Hepetema 4, 1883.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18831015.2.37
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 5
Word count
Tapeke kupu
586Reta Tuku Mai. Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.