Nga Whenua Rahui.
Koia nei nga eka o nga whenua Maori kua oti te mea hei whenua rahui, kia kaua aua whenua e hokona, otira kia mau tonu hei whenua ma te Maori:—l Akarana, 584,723 eka; ona utu, moni. I Heretaunga, 586,174 eka; ona utu, £"653,640 moni. I Poneke, 168,013 eka; ona utu, £"644,996 moni. I Patea ki Taranaki, 49,470 eka; ona utu, £190,426 moni. I Taranaki, 55,699 eka; ona utu, moni. I Whakatu, 58,565 eka; ona utu, £"102,000 moni. I Mawhara, 36,926 eka; ona utn, moni. I "Wetinana, 5,687 eka; ona utu, moni. I Katapere, 13,017 eka; ona utu, .£226,967 moni. I Otakou, 18,133 eka; ona utu, £"138,479 moni. I Hautarana, £"7,873 eka; ona utu, £"18,843 moni. Huihui katoa aua eka, 1,575,285; huihui katoa ona utu moni, A ko nga eka o nga whenua i; te motu ki raro nei, nga whenua a e kore e taea te hoko c tae ana kite 938,370 eka; a ko ona utu, £"65,250 moni. _A ko nga eka o nga whenua porowhita e taea aua te hoko e tae ana ki 505,709 eka; ko nga utu, £"43,235 moni. Ko nga whenua i te motu ki ' runga,. e kore e taea te hoko, ana nge whenua rahui, e tai ana ia te 85,183 eka; ona utu, moni. r& ko nga whenua o taua motu aho e taea te hoko o aua whenua rahui e tae ana kite 44,000 ona utu £"500 moni.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830815.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 18, 15 August 1883, Page 4
Word count
Tapeke kupu
239Nga Whenua Rahui. Korimako, Issue 18, 15 August 1883, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.