Kai-hoko Taonga Rino, KUINI TIRITI, j AKAKANA, Kav-uta mai i nga taonga katoa i runga i tera tu hanga i te Mahi-whenua me nga mea hirahira o nga Mihini. He Parau He Rakuraku He Mihini He Piriri Paraoa He Mihini Tima He Mihini Kaha ae i te Hoiho Mihina Kotinga, haira hoki Mihini Takatakai Tuaina Rakaraka Hoiho Whakararangi Kanga Whakatoto Kanga Me nga taonga katoa mo te Pamu tae noa kite Whare. AST Ata takai ai nga taonga i te tuTcunga ai hi nga hai hoko. W. H. F E N T ° N (TE PENETANA,) Kai-hanga Potae, MBL Taunapi, Kiepa, KAI-HANGA MEA HIRAKA MA NGA RANGATIRA, 78, KUINI TIRITI, 78, (Kei rawahi atu o te Whare-Perehi o te " Harara,") AKARANA, N.Z. )ANUITANGA WHA KA. "TE KORIMAKO." Ko nga tangata katoa i tautokona ai a TE KORIMAKO i te tau tuatahi, a e nai ana kia tautokona i te rua o nga tau 1 te 1883, tukua mai e tena, e tena, tana Rua Hereni, i te pane! Kuini ra nei, i te Ota-moni ra nei kia kai ai manu nei i nga hua-rakau o tenei tauhou. Me ata whakaatu mai ki tenei kupu nga hereni tuku kite rota — mo te Tau- Tuarcta. Te take kei moehewatia, kei whakaarohia he moni whiu mai na te tangata noa atu. ;7"HAKA.-"TE -KOBIMAKO." He ki atu tenei kei poka te tangata kite tuku hiriwa, koura ra nei ki nga reta anga mai ki a TE KORIMAKO, te take, ka weititia, a, ka riro atu, i runga i te tare, tetahi -vvahi o nga moni hiriwa, koura, ite Foutapeta tonu. Engan te Tiaki, erangi te Ota-moni, erangi te Pane-Kuini, te noti. He kai-maoa te hiriwa raua ko te koura, koia i puta ai tera pepcha—" Mata whiwhia, maoa riro ke." ,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830615.2.33.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 10
Word count
Tapeke kupu
295Page 10 Advertisements Column 2 Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.