Te Hereherenga o nga Pakeha na nga Maori kei Waipa.
Nama 3. TE WHAWAKAHANGA O MAHUKI MA. I te 5 o nga ra o Aperira, ka tu te Whakawa, kite Huperemi Kooti. Ka tu ko Te Mahuki Tunu, Hone Waikato, Natanahira, Wiri Wainui, Poihipi Tukutarewa, Pu Tohirangi, Hone, Timi Hamilton, Kite Hori Tureroa, Hori Hohepa, Te Eeti Taniora Te Amotahi, Toroa Pautahi, Te Rangihaeata, Ngawharau Te Whata, Te Waru, Paora. Na ka tono korero ki a Mahuki kia whakaae ia e tika ana ranei tanei he, kahore ranei otiia kihai korero heoiano tana,. "Kahore aku kupu. Ka mea ano te Kaiwhakawa me wakarite tetahi Roia hei kai korero mo ratou ma te Kawanatanga e utu. Kihai pai ka mea Mahuki, "He Maori ahau, ka toru nga kuri i roto i tenei Kooti, ko Hursthouse he kuri ia na Paraihe, ko Newsham he kuri tera na te Kawanatanga, me Wetere hoki he kuri na te Kawanatanga. Ko ahau he Maori ahau, ko te Roia he Pakeha tena, mete Tekaumarua he Pakeha, mete Kaiwhakawa he Pakeha ano. Kahore aku tikanga kia korero ai ahau. He hipi matou no Te Whiti raua ko Tohu." He aroha noa na te Kawanatanga i whakarite ai he Roia hei kai korero mo ratou otiia kahore a Mahuki ma i whakaae. Heoi ka korero nga kai titiro i nga mahi a Mahuki ma ka oti ka tukua kite Tekaumarua. Kia whakaaro ai he pono ranei, he he ranei nga korero, kua tutu ranei kite ture. Kahore ranei. Na, takato ana to ratou whakaaro kua he. Ka waiho ma te Kaiwhakawa, e whakarite te utu. Ko te utu tenei:—Mo Mahuki raua ko Timi Hamilton, kotalii tau ki roto kite wkare-herehere kuru kohatu ai. Mo Ngawharau, ratou ko Pu, me PautaM, kia iwa nga marama. Ko te nuinga atu kia ono nga marama. Ko Mahuki me etahi" o ona hoa
kua kawea ki rimga ki Poneke ranei, ki Otako ranei, ko etahi kua waihoa ki Akarana. Ko te tukunga iho tenei o te mahi porangi. Ka whakarere te tangata i te huanui ka riro ki te ngahere ka haere po mau ana te kaki i nga kareao, hinga ana i nga pakiaka taka ana kite pari. Koia anoka whakarere te tangata i te kupu a Te Atua i te ara pond, te ara marama, ka taka ki no-a reti, ki nga poka, ki nga pouritanga o tenei ao, o tera atu hoki.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830615.2.25
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 6
Word count
Tapeke kupu
403Te Hereherenga o nga Pakeha na nga Maori kei Waipa. Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.