Te Whai-korero a Kereama Tawhai.
Ko Kereama R. Tawhai, he rangatira Maori, taitamariki nei, he tama na Hone Mohi Tawhai, M.H.R., ko Hohaia (J. C. Firth) te tiamana, nana a Kereama i whakaatu kite Runanga whakakotahi o l nga Kura-ra-tapu, na te mea i motuiria tenei huihui hei hiirihuri iiiq nga. tikanga o aua kura. Ka tu a. Kereama ka mea E te tiiamana, e hoa ma. Koa noa atua au e tu nei; i tenei ahiahi, ino terironga markfiaku ringa i tenei tohii-whakanui a te &e>Baitif ote Kura-ra-tapu. Tera 0:M ake, pea, et£hi o nga hoa tamariki/ ha '■ he tangata kua ahua pakeke, te riro mai ki a I kpe, he tohu niri atui tena;. ' E ■ hoia ma> Ida ki atu a au, nui atu tg&fe pad ki A enei tohu—te Ti- • r ra-tapu i te moni, aha- : kea, ite ra nei. *Me If. whftkam.arama e aiii te take o ? ta&fc kba. I nga tau 40 eSO ; kua ake nei, kadre kau heWhakapono, e mohiotia teyAtiia, te ; Karaiti hoki. I tae ir mai riga kai kauwhau i te RongoPai Na, he kiri-ke tokti, otiia, i takli hbjrakanga i tenei Tiwhf- • kete, kua whakakotstlu ahail ki i te r tohu nui- 6 te >to' tajtou t Oranga, a Ihu -Karaiti. '' Takii mbhib, e korero mai ana tenei tiwhikete ki a au; E hoa ma, e nga tkmariki, tane, kotiro, kua akonia • tatou, kia aroha ki a te
Karaiti/ kia haere i runga i riga v] ara i: 'tdKiitohungia. nei e la. Kua kiia « la, kia pakangatia tenei hanga a te. waipiro. Ki ai : pea, etahi o koutou, kaore kau te waipiro i roto i te Tiwhikete. K<>aliau e id ana, kei roto kei te nei te kupu kia tau-r wkaingatia te waipiro-—kei tera kia aroha kite Ariki ki a Ihu Karaiti; a, kua matau koutou, ko etahi Karaitiana, kua poka ke te ara i te waipiro. Ko taku papa i aroha kite waipiro. I maumauria ana whenua, me ana j mom ki taua hanga. He whai kau atu ta te tokomaha i a ia i te rangatira, kite. inn wai-
piro. Ki "atu ana ahaii ki a ia ka lie te takahi i te Paipera Tapii. Kotahi haerenga atu kite taone i Hokianga, a haurangi tonu atu i te Hotera Matapouri ana a au, kaore hoki, taku kupu e whakarangona. Ka riro iaan te paraire o te hoiho i te wahi i eke ai a ia; a, aratakina atu. ana eauki te neheriehe. I mea atu ahau, ko te waipiro te kaiwhakamate mona, . tae noa ki ana tamariki tae noa kite iwi. No te mahuetanga o, tera hanga kua wliaiwhakaaro i roto i taku papa. I haere kite Paramete, a oti ana etahi mahi mo te. iwi. Taku kupu, e nga tamariki tane kohine, pakangatia rawatia 'te waipiro. Umeretia ana a Kereama Tawhai i te mutunga. o tana Taki. I akona a Kereama kite whare-kura nui i Akarana; a, i nga wiki, haere ai ia kite Kura-ra-tapu i runga atu o Te Ta,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830414.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 14, 14 April 1883, Page 2
Word count
Tapeke kupu
503Te Whai-korero a Kereama Tawhai. Korimako, Issue 14, 14 April 1883, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.