He Pukapuka Reo Maori.
No nga ra o Hanuere i te tau nei 1883, ka kitea tetahi pukapuka reo Maori, te ingoa "He Kohikohinga no roto i nga Karaipiture Tapu, no te hanganga o te Ao, tae noa kite Whanautanga o to tatou 4-riki. Na Te Matenga; i whakamaoritia e te Ahirikona Wiremu." Ko tenei pukapuka i aku mai i te taha ki te Atua, a, na nga kai-maki o te whakapono i tuku mai tenei tahua ki nga iwi Maori, kia anga ai nga kanohi o te ngakau Id nga wai ora e rere ana mai i roto i te Karaipiture. Kati, me -whmwmri i konei, he kupu kia ata kitea ai e nga kai-titiro nupepa i te ahua pai o te korero i whakamaoritia e te Ahirikona Wiremu; a, ahakoa kua tae atu a Te Matenga kite okiokinga tapu i te rangi, e mau tonu ana i roto i te ngakau o te tini, o te mano, te pu-aroha ki a ia,—te aroha akore nei e taea te tinei: — Upoko vii., te wharangi 23: "TeWhitianga i teMoanaWhero. Ko te whakaputanga tenei o te Whanau o Iharaira i Ihipa, he mea arahi e Ihowa kite pou kapua i te awatea, kite pou kapura i te po. Kihai i arahina e la rate ara poka tata., i te whenua o nga Pirihitini, kei kino wawe te iwi i te pakanga ka hiahia ai kite hoki ki Ihipa; engari, i arahina awhiotia rate ara i te koraha o te Moana Whero. To
toru ratou e haere ana, na ko te putanga mai o nga Ihipiana, e whai mai ana; kua putu ke hoki te ngakau o Parao ratou ko ona tangata ki ta ratou fcukunga i te iwi kia haere, kua takiritia, he nui te ope, me nga hariata, me nga hoiho, hei whai ; a ratou. Te kitenga ote whanau a Iharaira, ka nui to ratou wehi! kei te taha hoki o be moana ratou e noho ana ; kei oauri ko nga Ihipiana e whai mai ana; kaore hoki he putanga ite kino ote when.ua. Itiri ana ratou ki a Mohi, mo to ratou Krhakaputanga mai i Ihipa; ko Slohi ia i u tonu te whakapono d a Ihowa, mana ratou e whaka)ra. Katahi ka whakahaua mai i Ihowa kia maro tonu to ratou laere, ko te pou kapua i haere lei i mua i a Iharaira, makaa ma e Ihowa ki muri, hei arai i sraenganiii i nga Ihipiana i a haraira, hei whakamarama mo haraira, hei whakapouri ia, mo iga Ihipiana i kore ai nga Ihipima e whakatata mai i te roanga )te po. Tukua mai ana e Ihowa le hau nui, he marangai, i te •oanga o taua po; maroke ake le ara i waenganui, i te moana; laere noa te Whanau a Iharaira ■a te wahi maroke, ko nga wai lei taiepa mp ratou i tetahi taha, tetahi taha. Te whainga mai i nga Ihipiana, whakararurarua ma ratou e Thowa, i puhoi ai te laere; a takhi kau te ata kua tfhakahokia e Ihowa te moana d tona tuturutanga; paremo iho i Parao me tana ope katoa kite aoana."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830215.2.40
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 12, 15 February 1883, Page 6
Word count
Tapeke kupu
522He Pukapuka Reo Maori. Korimako, Issue 12, 15 February 1883, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.