ANUIT A N G A. He tini nga reta pukapuka kua tao mai kia matou, he reta roa etahi he reta poto etahi, a he mea axio ho moni i roto i etahi o ana reta, he pai kia matou kia tukua mai ho pukapuka e te iwi kia matou, a i te wa o watea ana to tahi wohi o Te Korimako, ho mea ano ka taia o matou etahi wahi o aua reta, a he mea ano c taia nuitia ana etahi o aua reta otira kahoro matou o pai kia tukua mai ho moni hoi utu mo te tainga o aua reta, he mea ta nga kupu o aua rota e matou, a e kore tera e utua kia matou, ara e kore matou o pai kiia tango utu mo tera, otira ko nga mea e kiia ana e matou me utu, ko nga kororo o te tupapaku kua mate, o te tamaiti whanau hou, a o to marenatanga a me utu ano hoki nga panui mo nga taonga e nokona ana, me nga mea 1 ngaro, me nga panui katoa o nga mahi ate iwi, Ano te korero mo te tupapaku mate, kotahi hereni; mo te tamaiti whanau, hou kotahi hereni; mo te panui o te marena, kotahi hereni; a, mo nga panui o nga mea e hokona ana, me nga mahi a te iwi. me utu kia torn hereni mo te kuata rarangi korero o te nupepa, a kia kotahi hereni mo te hawhe raranga o te nupepa, a kotahi te kau hereni mo te tino rarangi ote nupepa. He tini nga reta pai e tukua mai ana kia matou, otira he iti Te Korimako a e kore nga utu katoa e tae mai ana kia matou eoTs Korimako. He mea atu tcnei ki nga tangata katoa e pai ana kia tu tonu Te Korimako. Kia tukua mai e ratou nga hereni e rua mo te tau kotahi e tukua atu ai TE Korimako kia ratou. He iti hoki te utu mo Te Korimako, a ma aia tangata e utu tana, ma aia tangata e utu tana Te Korimako, kaua Te Korimako kotahi e kiia ma te tokomaha mana ano tana, mana ano tana oia tangata ote iwi. I enei wa kua tao nga tangata tango i Te Korimako kite kotahi mano, a e to iwi Kia nui mai ano hoki te tangata mo Te Korimako kia kiia ai e paingia ana taua nupepa, a c kiia ana ano hoki kia kaua Te Korimako e mutu tana mahi. A "TE KORIMAKO." E hoa panuitia atu i roto i to nupepa to ingoa o Rawinia Te Ao, wahine a Rapana. Kia whakaatumaitona i nohoanga kei hea ranei, kei hearanei, ki Peti Taihuka, o Turanga. No konei ano tetahi taha o taua wahine no Ngapuhi tetahi taha. Heoi ano. Na PETI TAIHUKA.
He Kupu Whakaatu.—Ki te liiahia etahi kia hokona he mea i runga i nga Panui taonga o tenei nama o Te Korimako, me whiu te ingoa o Te Korimako ki nga pukapaka tono, te take kia mau ai nga Panui a nga Pakeha kite nupepa nei, na te mea, he utu ta nga Pakeha mo aua Panui. Panui. —Kite mea ka tukua mai kia taia ki tenei nupepa he kupu whakaatu mo te marenatanga, mo te whanautanga, mo te hemonga, o te tangata me takai marire mai te hereni kotahi. 116 pane-kunu to itxcni tika* The Korimako is to be issued once each month, the price to be two (2) shillings per year postage paid. Europeans wishing to subscribe can do so by addressing "Te Korimako, P.O. Box 270," or by leaving their subscriptions with Messrs. Champtaloup & Cooper, Stationers, No. 76 Queen-street.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18821113.2.5.2
Bibliographic details
Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 1
Word Count
617Page 1 Advertisements Column 2 Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.