KO TE WHAEE PUWERU O 3STIXJ TIRENI, „to Thtt r«SaS' n sii ki 1 <? ?»?• at ° ahfc hoko i nga hanga pai atu, he tui i nga mi? e mehS?a?a mT '., < aU IS73 ' . a 1 toua ™ 100 » nga kai-mahi. Si-haere te mahinga; 1 a, i naianei, kua TOO n?a taSSaSfu?ta.fmaMnM * te utu , m 0 <S a kogeka - K » a )takou. Nga toa hokohokc kua oti te whakatuwhera i naianei IS kH ata%,Lt n . „ putakenga mai, ko te Tumuakitanga, kei ffi roto ite marama kotahi, ko nga iari TuHi ej. at", ahua Kak"h» e Whataa aSf e m ? nt ? t r« ° tUa aro ote toni. [amariki hoki. e tae rawa atu ana kite Toru te kau mano (30,000 iari). ' Kotikotia ana hei puweru ma te Tangata, •a „ei. K °E°tokoto hkalSra teldhanga" o*te Mahu" * wjT tM,gl,ta latete ' »°l«*oko-roroa fto Tireni nei. me nga rekn, tona nui, te° PaSnSeZPl' i KtaTton" ™ 6 What " a ' Ko nga Toa-hokohoko e tuwhera ana i tenei wa, koia enei / TE MOTTJ WHAKAEAJRO. Kei AKARANA, Kei TE TEMU (THAMES), Kei PONEKE (WELLINGTON), Kei WHANGANUI, Kei PATEA, Kei TARANAKI (NEW PLYMOUTH), Kei NEPIA (NAPIER), Kei WAIPAOA, Kei WAIROA. KI TEE A MOTU, KI TE WAIPOUNAMU. Kei OTAKOU (DUNEDIN), Kei KATAPERE (CHRISTCHURCH), Kei OAMARU, Kei TIMARU, Kei AHIPATENE (ASHBURTON), Kei INIWAAKAKIRI (INVERCARGILL), Kei RITITONE (LYTTELTON), Kei WAIMATE, . Kei WHAKATU (NELSON). + te J 11 ,?. ia , m ,° ia P u y eru 1 rwnga ite tikiti, kaore e nukunuku, he nekeneke i aua utu. I runea i tenei , ekore e nui ake te utu o tetahi e hoko ana, i tetahi, engari kotahi ano tu, rite katoa ina hoko mo tenei, mo tenei puweru, Tohiv o tenei Toa, i AMavana nei:— Kei te 158 mete 160 Kuini Tiriti. (QUEEN STREET.) «2T Ko te Nama, mete Ingoa, he mea tuhi U vuja Matcqnhi (Windcnva) ite arcmga tonu ote Whare. &smmmmzzzvs', Ahu mai kite Toa PARAITI MA, Nefia Taone. £ -*-«/ Ki nga Tangata Maori o.Ahuriri me o ratou hoa e tae atu ana ki nga Kainga. I t!L an °i k? P e . n £ a tangata Maori mete Pakeha te ahua he ki nga whare-puweru papai, ngawari hoki ki nga tikanga ote utu *' &nga mai kite T ° a ° te Pakeha nei > tona in S oa ko TE PARAITI (BLYTHE), kei tawahi atu o Karaitiriana Hft^rnV 8, '^ oa ° na ' ko te tini noa atu ote Puweru, me nga Hu, me nga Putu, mo te Tane, mo te Wahine, mo te Tamariki. tikpte 1 4. n0a a , n^a taputapu e pehi ana, kia tika ai te whiriwhiri ita te tangata i pai ai. Ko ana taonga katoa, kua tuhia ki K? te utu; ma te tangata e titiro, ka kitea noatia te utu, kaore he patai. )u j he p<mo ana koutou ki tenei kupu aku, pataia atu ki nga Rangatira, ki nga kaumatua; a, ka kiia tonutia q Ko tenei Pakeha ko PARAITI (BLYTHE) te tangata hoko i nga Taputapu papai atu. Huiti, Koti, Kouma, Tarau, Puru-ranga-He Tuiti, penei ano - 25/ 30/ esr :h:.a.:e:r,:e3 icijl kite i OTA p .
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18821113.2.33.1
Bibliographic details
Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 11
Word Count
503Page 11 Advertisements Column 1 Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 11
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.