Te Witi.
He witi te kai e nui ake ana i nga kai-a-patapata katoa. Ko nga eka i ruia ai kite witi, i Ingarangi, i te tau 1881, e rua miriona eiwa rau e ono te kau ma whitu mano, e rima te kau ma rvsa (2,967,059). Konga 1 momo e tino manakohia ana, ko te pata puwherowhero, ko te pata koma; te mea whai paihau, te mea paihau. kore, te witi Takurua, mete witi o te "Wha. Ko te ahtia o te kiri o te witi kei te oneone kei te tu o te rangi, te mahana, te pumatao hoki. Ko nga witi puwhero e kaha ake ana te tupu te hua hoki, i nga witi koina. Engari kq-nga
mea oho te kai, ehara i te witi papai rawa, a kaore ano hoki e tino whai koha kite kai-huri. Ko te oneone pal mo te witi, he taepu kia ahua one-matua haunga hoki te mama o te one o runga. Otiia, rui ai te tangata i te witi, kite whenua kirikiri, kotore, one-mama, one-kura, one-tea, one-matua, a hua mai ana te witi pai, kite mea, e tu ahua pai ana nga rangi ki tera hanga. Haunga te hono o te ua. I etahi takiwa i Ingarangi, e ua tonu ana, pai atu hoki te witi. Kua tino mohiotia, ko t e oneone o Niu Tireni mete ahua o nga rangi e pai ana ki tenei hanga kite witi. Ko te kaha o te tupu e kaha, ko te oho o te hua, e oho ana; a pai atu i Euhia, i Ateria, i Amerika. Te tupu mete hua o nga witi o Niu Tireni,paiakeitaauawhenuaikiia ake nei, a, i etahi atu whenua mahinga-witi o te ao. Ma nga' whika i raro iho nei e wnakaatu te nui, te iti ra nei b te oho o te witi e ruia aita ki nga tini whenua. Me anga te titiro ki nga eka e ruia ana, ki nga puhera ina maea mai. I te eka kotahi i Niu Tireni ina ruia kite witi maea— Ka maea mai - - - 25 puhera Ki Hopataone, 1 eka - - 18 puhera No Kuinirana, 1 eka - - 16 puhera No Poihakene, 1 eka - - 14 puhera No Mereponi, 1 eka - - l&puhera No Amerika, 1 eka - -. l^uhera No Ateria kite Tonga, 1 eka 9 puhera I Ingarangi e tae ana kite 30 puhera te hokinga mai i te eka kotahi, engari koa, e ata ngakia ana te oneone o tera wahi, e ata whakamomonatia ana te whenua. te takiwa tika hei ruinga 3nO te witi Takurua pata popoto, ko te Marama 6 Mei, i nga whenua o te Porowini o Akarana. Ko te witi pata roroa i te aromahanahanatanga, i a Akuhata te marama tika e ruia ai. I mua atu o te ruinga o nga witi katoa tukutukua kite wai-puratone i runga i te ritenga e whakaaturia ana, e te pukapuka i raro ake nei. E he ana te rui i te witi kite. whQAua Kia
wha nga tau o te whenua e whakatupuria ai kite karaihe, katahi ano ka tika te rui kite witi. Ki temea e whakatokia ana te whenua kite riwai, kia rua nga tau e whakato ai kite riwai, katahi ano ka tika kia ruia kite witi. Pai atu te witi, nui atu nga pata i muri iho o te mahinga riwai ra kite oneone, ko te witi ano tena e puta ina ruia i muri iho o te mahinga o te whenua kite riwai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18821014.2.5
Bibliographic details
Korimako, Issue 8, 14 October 1882, Page 2
Word Count
578Te Witi. Korimako, Issue 8, 14 October 1882, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.