Nga Piritene o Namata.
Nama 5.
Ko etahi o nga taonga whai tohu o nga Piritene kua kitea i roto i te ana, i nga pukepuke i te taha wai, i nga haupu oneone o mua, i nga roto kua oti te whakamimiti. I runga i enei whai tohu ka mohiotia, i ahua pera a ratou tu, me ta nga Maori, i te arokotaenga mai o te Pakeha ki enei motu. Ite parenga-awa o Te Karaira (Clyde) i kitea he waka, na nga tangata o nehe ra, he Oaki te rakau. I topuku te rakau, a, ko te uho haere atu ki te taha o te kiri, he mea tahutahu, a ko te toki kohatu i reira e tokoto ana. He toki kohatu tetahi o nga ringa a taua iwi i roto i a raton whawhai. Te take i matauria ai, tera he tupapaku i nehua, he haupu kohatu i runga, a i te pouaka kohatu nga koiwi o taua tupapaku, i motu tetahi o nga ringa, a piri ai te maramara o te toki i tapahia ai, kite wheua i tapahia ra. E takoto ana nga tara-mata-Tuhua, me nga pitopito o nga tao-roa, me nga timata. Ko aua hanga i puranga-haere ki nga turangaparekura, koia i mohiotia ai kiano i matau noa i reira ki nga tikanga a tenei hanga, a te rino, me era atu kohatu whera. I roto i nga pouaka tupapaku i meatia i nga rau tau ka pahure ake nei, e takoto ana te kai nei a te tara-mata-Tuhua te meremere ; a ko nga moimoi, me nga hoiho o ana tupapaku, he mea nehu kite taha o nga rangatira. Muringaiho, ka matau nga Piritene ki tera kohatu, kite kapa, ki te paraharaha, kite koura, me era atu hanga. Tahu ai te kapa raua ko te paraharaha (tin) ka puta he porone (bronze) ka hanga he hoari. I era tahunga pna, pai, atu i nga onewa, i nga tara-mata; ko te koura i hanga e ratou, ki te whakakai, kite heitiki, me nga mea i manaakitia e te tangata. (Tera atu, &c.)
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18821014.2.16
Bibliographic details
Korimako, Issue 8, 14 October 1882, Page 5
Word Count
346Nga Piritene o Namata. Korimako, Issue 8, 14 October 1882, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.