Kupu Whiriwhiri.
Te Piriniha o Weira.—Ko te Piriniha o Weira, mete hoa wahine, mete whanau kua rere atu i Ingarangi ki Wiehipetenei i Tiamana (Germany), he whakawareware haere i tana mate. Ko nga Hainamana i Kareponia (California) i waihotia hei kai-mahi pai atu o ratou puweru i ta nga kai-mahi o te tangatawhenua. Kotahi te kai-hoko waipiro i kautini Reweti, i Amerika i whakawakia mo tana hoko i aua wai, a, karangatia ana e te ture tana utu mo tana pokanoa 250 tara.— Kansas Progress. I te kautini o Piripi, i Amerika, "whakakprea katoatia ana nga whare waipiro. Pai rawa te tukunga iho, ahua tangata tonu te iwi katoa. Ko nga mokopuna tokorua o Kuini Wikitoria a Piriniha Ara- : peta Wikito, me Hori o Weira, kua tae atu ki Hiruharama, puta ana te aumihi nui o nga Hurai o reira mo te taenga atu, a ko nga inoi me nga waiata karakia, kia manaakitia a te Kuini ratou ko ana turanga-whanau i puta i nga Hurai, me ana pu-tohunga. Ko te utu mo te Kiriwhi o Ihipa (Egypt) i te tau £150,000. Te ingoa o taua Kingi, ko Mohameta Tewikei. Kua poka M Hapana (Japan) me nga motu o Horoo tera mate tino whakamataku a te korera (cholera). Ko nga maero o nga rerewe ki Witiorana (Switzerland) e 1,954; te moni i utua ai e £40,000,000. E mate ana i roto i te tau kotahi i Parihi (Paris), 40,000 tangata. Ina rate kahore tupapaku i te tau ! Ko te utu mo nga taimona i tukna atu i te Koroni o te Kepa o Kuruhopi i teratau kua huri !ake nei e £4,500,000. Ko nga tangata o Hama e „ mate ana ia tau, ia tau i tenei Wngoa i teopiama, 160,000.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820914.2.9
Bibliographic details
Korimako, 14 September 1882, Page 3
Word Count
290Kupu Whiriwhiri. Korimako, 14 September 1882, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.