Ihipa.
No muri iho o tena nupepa a matou, kua ahua ke te ahua e mahia nei i Ihipa. He mea hoki kua mahia nga Pa whawhal e nga Ihipiona i ta j atou a i Arekihana, a i kiia e |&ga inokio, he tohu he taua wahi
ki nga iwi o Ingarangi raua ko jWiwi, i te takiwa ki Ihipa mo nga mea a aua iwi e rua nei i mahi ai ki Ihipa, mete awa i keria i Huiha. A te mea huaki nga e nga Ihipiana i te Pa i Arekahana, a e 200. rau Pakeha i patua i ratou, ana i kohurutia. No te 11 o Hurae nei i puhia ai kua pa e te Pakeha, he mea pupuhi ki nga pu repo o nga manuwao a Atimara Hinioa, a e rua o aua Pa i pahu i te paura, kihai i mohiotia nga tangata o te Ihipiana i mate. E mea ana matou tena pea e mau wawe te rango o taua iwi nei ki nga iwi nui o te ao nei. He nui nga Pakeha o Ingarangi e kii ana he he te whawhai, a ko Hone Paraiti te mema o te Paremeta o Ingarangi, a he minita ano hoki aia no te Kawanatanga o Ingarangi, kua mutu tana mahi minita i aia ano te whakamutu, no te mea e he ana aia ki taua whawhai nei. Koia nei nga korero mo taua Pa mo Arikihana ko taua Pa nei, he Pa tino tawhito rawa, a i te takutai taua Pa nei e tu ana i te tahi o nga kongutu awa o te Naera, a 112 maero kite hau raro o te Pa o Kaero; a he rerewe atu ano i tetahi ki tetahi o aua ra nei, mete awa keri ano hoki kite awa i te Naera ko nga tangatao Arekahana i te tau 1872, e tae ana kite 212,054, a o aua mano nei 52, 829 he Pakeha, a taua pa, nei he mea hanga kite moutere i kiia i mua ko Paroha, ko te tino pa onamata, i te tua whenua tera e tu.ana, a e kitea ana ano ona;mea i enei ra, a ko te.waho hoki ia e tu ai nsra kaipuke manuwao o taua iwi, me nga whare nui ano hoki o ta ratou Kawanatanga, ano te ahua o taua pa nei, mete pa na te Pakeha, e rua wahi wahapu e tu ai nga kaipuka i waho ake o taua pa, a he pa te mea i tu ana i uta hei tohu ki nga tangata rere moana mo taua pa, ko taua pa nei te pa matua o Ihipa katoa a ko nga torn e mahia nei hei kakahu, ara te katene e mahia
ana i te whenua i waho ake o taua pa, ite tau 1871. Ko nga eka i mahia ki taua taru katene, 100,000 eka, a he mea hoko taua katene i roto i taua pa, i te tau 1877. Ko nga eka i mahia kite whaka tupu huka keni, e puta ai te kuka e kainga nei; i tae kite 90,000. Ko nga mea e tukua mai ana i taua pa hei koko ki nga iwi o te ao nei lie katene, he kanga, he pine, lie kawki, he kapia (no lomana), he huka, he hinu he, he wuruhipi, he raihi, he kuruhurumanu, he hiako-kau, mete tini noa atu o nga mea o aua iwi. Ko te katene i tukua i te tau 1869 i tae kite 138,700,000 pauna taimaha. Ko te utu mo taua katene i tae ki nga moni, £6,000,000; a ko aua katene, 94,000,000, i tae ki Ingarangi, ite tau 1873. Ko te katene i tuakua e taua pa nei i tae kite 218,544,480 pauna taimaha. A A ko nga mea e tukua atu "ana e nga iwi o te ao nei ki taua pa, he katene, lie huruhuruliipi, he hiraka, he maripi, he ho, he rakau, he waro, me etahi atu mea, Ana nga kaipuke Pakeha i mau atu aua mea. Ko te utu o nga mea tuku mai i taua pa i te tau 1872 i tae ki nga moni, £13,859,365. Ako nga utu o nga mea i kawea atu ki taua pa i taua tau nei ano i tae ki nga moni, £6,154,165. E noho ana ano ngg kai whakamana i te kupu o nga kingi o te ao nei i taua pa. He whare karakia ano ta te Hahi o Tiamana i taua pa, nie. te whare Ohipena, mete kura o te Hahi Koterana. He nui noa atu nga mea ona mata e kitea ana i te pa tawhito o Arekahara, a he iho taua pa tawhito i mahia e Arehahana Te Nui i te tau 332 i mua atu o te tau i whanau mai ai a Te Karaiti ki te Ao nei. A i nga ra o nga kingi e kiia nei ko nga Potoromi, ko te tino pa matua o Ihipa taua pa tawhito nei, a ko te tino pa rongo nui ia o te ao nei i aua ra, mo te mahi mete hanga i nga taonga e manakitia ana i aua ra.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820814.2.16
Bibliographic details
Korimako, Issue 6, 14 August 1882, Page 3
Word Count
862Ihipa. Korimako, Issue 6, 14 August 1882, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.