Ki nga Tangata Maori.
Tena Koutou! e hoa ma i runga i te aroha kaore nei i taea te tinei i taku ohinga taeanoatia tenei wa. Kua haere tatou i nga ara ote ao. Kua haere tatou i te ara o te whawhai; kua haere i te ara o te mom; kua haere hoki i te ara o te waipirote hokinga mai ki a tatou, he aha teaha 1 Kua rbrigo tato'u na Te Karaiti tenei ao i hanga, mete tangata, a Arama raua ko Iwi. Kua. rpngo, a, kua mohiotia to raua lunganga, koia tenei, e mate nei tatou. . Kua rongo tatou kua mohio hoki kite whakatangatatanga o Te Karaiti i a la ano Ma whakatuwheratia kite ao katoa nga tatau o te rangi, ;; Kua rongo ano tatou, ka hoki mai ano a Te Karaiti hei Kingi, te torona kei Maunga Hiona. Ko te Hereherenga tena o Ilatana mo nga tau kotahi mano i Ite wa e tu ai a Te Karaiti hei Kingt mo te ao katoa. Ko o tatou taringa anake ra nei kia , rongo l enei mea nunui ? Kauaka ra nei o tatou ngakau e hppu mai i roto i enei taonga etahi pai hei nui, hei tika, hei hei pono, hei ora ? E hoa ; rfia, kati hoki ki nga teka, ki nga pakanga, ki nga waipiro, ki nga aha, ki nga aha; ko tenei me huri etahi mahara kite Atua, kite papa tuturu a tenei hanga a te tangata. Ka. Hare Eeweti.
Ki a te kai tuhi o Te Korimako. Ten a ra koe ! Tenei ta tatou manu te rere nei 1 tenei takiwa o te Motu. Ka niii te pai o tana kotete e ai ki tate kai tuhi. E nui,tenei ma te iwi Maori katahi ano pea ka rongo i nga korerp o te ao nei e hoa ka nui te mihi o nga kai titiro i Te Korimako nei e mihi iha ana .nio rrga kupu tohutohu j mo te Hatana Ngau tangata nei I mo waipiro kanui toku kaha ki | te puru i t aua ' i te waha o I toku iwi no tenei ra ano i purua • ai te .Xaraihe i te waha o nga
Maori o te tai Rawhiti nei. Tenei hoki taku kupu me tuku ta tatou maiiu i te wiki kotahi kia rongorongo ai i te korero tonoa mai te moni hoki, te moni mo te whakauuinga i ta tatou maim kia nui ai nga korero me he mea ka nuku ake te moni ka pai ka ora hoki ta tatou manu me ona kai tiaki e hoa tonoa mai e kore hoki e puritia no te mea ko te kai te putake e ora ai e hoa e Te Korimako kia kaha mai koe kei pera koe me era.atu mete "Karere Maori," " Pihoihoi," " Hokioi," " Wanaiiga," kua ngaro atu ra kei hea ra i naia nei kati kia kaha mai koe ka ora pea to iwi Maori ia koe. Heoi aku kupu. Na to mokai iti nei Himiona Te Kani-a-Takirau. | Uawa, Tologa Bay, Hune 9, 1882. I
Kite kai Ta oTe Korimako. Ehoa, tena koe ! No te hawhe palii o te Iwa o nga haora o tenei ra i whakataua ai te kereme a Tuhourangi a Botomahana Parekarangi poraka, ko taua poraka i whakataua kia Ngatituara tana wahi ano i tawari ai; kia Ngatitu ano tana wahi ano i tawari ai; kia Ngatiwhaoa ano ana wahi i tawari ai; kia Ngatitarawhai ano tana i tawari aikia NgatiEangitihi kia Tuhourangi ano te toa i tawari ai a Ngatirangitihi. Pera ano hoki ta Ngatiwhakaue, i whakataua tahi tia raua ko Tuhourangi kite wahi i tawaria ai e Ngatiwhak&ue, ko ta mita, kai, i waho i roto i ta Tuhourangi mo te wawahanga o roto, ko nga wahi i toe o taua poraka i nga keehi tawari, ko te wahi tera i whaka taua kia Tuhourangi nukuake i te £ll2 te utu o aua keehi i tonaa e te Kooti Whenua hai utu mo ana mahi a kua tu a Tuhourangi kite hiki i taua whakataunga heoi ano kai te Tumuaki o nga kai whakawa o te koroni te mutunga mo era tu mahi. Na-Whititera Te Waiatua. Ohinemutii, Rotorua, Hun€ 26, 1882.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820713.2.8
Bibliographic details
Korimako, Issue 5, 13 July 1882, Page 3
Word Count
702Ki nga Tangata Maori. Korimako, Issue 5, 13 July 1882, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.