Niu Tireni.
Kapia.—No te hokonga kapia i Rana i te 11 o Mei nei, 1109, pouaka kapia i kiia kia hokona, a ko te utu mo te 112 pauna kapia, mo te kapia tino pai £ll 7s. 6d. mete 112 pauna toimalia; mo te kongakonga, ara mo te puehu kapia, 16s. mo te 112 pauna toimalia. Hiako Eapeti.—No te 11 o te marama nei i hokona ai i Kanana nga hiako Eapeti o Niu Tireni nei mo etahi o aua hiako i utu a kite rua hereni me te wha kapa mete hepene mo te pauna toimaha. Otira ko etahi o aua hiako i hoki iho te utu. Ko. Winiata. —I hopukia a Winiata, ki Te Awamutu, a kua tae mai ki Akarana. Te Kawana.—Kua rere atu Te Kawana i Niu Tireni nei. Ano ka mutu te inoi a Te Pareinata ka mea a Meiha Atikiwi, me heke iho te Tumuaki o Te ?aremeta i r taua nohoanga, kia tika ai te haere a nga mema o te Paremeta kia kite i te rerenga oTe Kawana. Ako te Kawanatanga me etahi o nga mema, me etahi Pakeha i kite i te rerenga o te Kawana. Te Kawana. —Ko Kawana Ta Ata Korana i rere atu i Poneke i te 22 o Hune i te Taite ki Whiti.
Kooti Weenu* Maori i Waitara.—Kua oti te whenua i Mokau te whakawa, a e hoki aua nga Tiati o te Kooti ki Akarana i mea atu te Kooti ki te iwi o Ngatimaniapoto he iwi ata noho ratou, i rite to ratou noho pai nie te ata whakahaere i nga tikanga o te korero kite aroaro o te Kooti ki ta te pakeha mahi pai. Nei pea kua mana te ture a te Kuini ki Mokau, he mea hoki ra kua Kooti tia te Whenua. He Maori i Patua a Materawa.—Ko te rongo o Nepia mo Tamati Tupuna naua nei i patu te tahi Maori i Awanui i te tai rawhiti, i whakawakia, a kiia aua kia 7 tau ona e noho herehere ai i te whare herehere. Nga Pakeha rere mai ki enei Motu me nga Pakeha rere atu i enei Motu.—O nga maraiaa o Hanuere a tae noa kite marama Mei, 1882. Nga Pakeha u mai ki Kororareka, 77; Akarana, 1,404; Kihipene, 12; Poneke, 415; Nepia, 60; Whakatu, 1 ; Kereimauta, 34; Hokitika, 7; Netitana, 225 ; Timaru, 5 ; Oamaru, 1 ; Tanitana, 1,000 ; Eni. wakakera, 850 huihui katoa, 4,091. Nga pakeha rere atu o aua marama ano, Kororareka, 138 ; Akarana, 909 ; Kihipene, 8; Poneke, 441 ; Nepia, 81 ; Whakatu, 21; Kereimautu, 80 ; Hokitika, 63; Rititana, 176 ; Timaru, 12 ; Oamaru, 6 ; Tanitana, 542 ; Iriwakakera, 782 ; Whanganui, 1 huihui katoa, 3,260. Nga pakeha hou i u mai 831 o nga marama o Hanuere a tae noa kite 31 o Mei, 1882. Enei Motu.—Nga maero whenua o roto e enei motu ana hui huia katoatia e tae ana ia te 105,342 (kotahi rau ma rima mano e toru rau e wha te kau ma rua maero). E hara aua maero nei i te roa o te whenua, engari ko nga maero o te tinanatanga o nga motu nei, ko nga maero o te nei o te koputanga ana mahia ona maero o roto o te whanui mete rOa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820713.2.18
Bibliographic details
Korimako, Issue 5, 13 July 1882, Page 5
Word Count
541Niu Tireni. Korimako, Issue 5, 13 July 1882, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.