Te Ti.—E mea ana etahi kaiwhakatupu mea i Niu Tireni, kia whakamatamatau kite whakatupu i te rakau ti, a te tau e haere nei. Ko Inia, ko Haina, ko Hapana nga whenua whakatupu ti;i naianei. Tera pea, e Tireni whakatupu i tauarakau. I roto i te Paremata hou ewha te kau ,mema hou e hid mai nei i Poneke. ; Ko nga tangata o Inia tetahi 6 nga koroni o Ingarangi e tae ana kite 200,000,000 tangata. K.o te kararahe nui ake kirehe katoa, he Erepana/ ko te Raiona te kuri kaha o nga katoa ; a, ko enei erua kei < ..Ko nga hapu e hia ra nei o nga iwi mangumangu e ndho ana i te awa o Kongiko, he tuturu kai-tangata. Ko nga mihinere ana ki taua iwi. Ko nga tane i roto i te' Pakeha e noho nei i Niu Tireni, te hira ake i ngawahine, 44,291. j
Te utu o nga mea i Akarana i te marama o Hune:— £ s. d. Te kapia, mo te tana .£38 to 48 0 0 Te rakau kani, mo te mano putu 6 0 0 Te rfrvai, mo te tana 3 10 0 Te oti, mo te puhera - 0 3 9 Te witi, mo te puhera - 0 5 0 Te pare, mo te puhera - 0 4 0 Mo te kau whakatete kotahi - 10 0 ■■: Mo te kau, okiha, kotahi 9 06 Mo te hipi kotahi - 0 16 0 Mo te hoiho parau 20 0 0 Mo te hoiho ekengia - £5 to 8. 0 0 Mo te rakiraki, takirua 0 4 0 Mo te pipipi kotahi - Mo te heihei kotahi 0 5 0 0 2 6 Mote kuihi kotahi - - 0 4 6 Mo te tana paraoa £13 to 14 0 0 Mo te rau pihikete - 0 18 0 Mo te tihi, he pauna - 0 0 5 Mo te pauna pata - Mo te nua heihei, 12 - - 0 1 0 0 2 0 Mo te pauna piwhi . -. 0 0 5 Mo te pauna hipi - 0 0 3i Mo te pauna poaka - '""- 0 0 6" Mo te mano pereki - - 0 0 6 Mo te' tana muka - - 21 0 0 Mo te puhera kaanga " - . - 0 6 0 Mo te pauna harore 0 0 3 Mo te waaki pi, he pauna 1 - 0 0 6
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820615.2.16
Bibliographic details
Korimako, Issue 4, 15 June 1882, Page 4
Word Count
377Untitled Korimako, Issue 4, 15 June 1882, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.