Kupu Whiriwhiri.
Kua tu he Kawanatanga hou ki Niu Tireni, ko Te Witika te Pirimia. E ahua rangimarie ana i naianei, nga rangatiratanga o Oripi. • E meinga ana ka whakahokia ki tona iwi te Kingi o Huru i mau nei i roto i te pakanga. I temenenga o te Paremata, ka kokiritia te kupii nama i nga moni o Ingarangi. Ko Ta Ata Korano te Kawana o te motu nei, e haere ana kite motu o Wkitii. He mano tini i haere ki Katapere kite matakitaki taonga no nga iwi, i huia ki reira. E rua tahi nga kaipuke te utanga, he kapia tonu, kua rere atu i Waitemata ki Kareponia. Kua u mai i nga motu he kaipuke kawe orani mai me era atu mea. Ko te Kooti whenua i Ohinemutu, e mahi tonu ana. Kua tae mai i Amerika he Hurairuanuku, kei Akarana nei tana kauwhau. Kua tukua ki Ingarangi te rpngo ino Te Kokimako kua koroki nei i te kowhititanga o te marama. He pana, he patu, he muru te hanga o Ruhia i nga Hurai. Ka tae te he !
Kua tae nga Mihinere kawe i te rongo pad ki Awherika Kiuta, i ana noa atu. Kua tukua e te Kingi o Perehama tana teretere ki Awheriki, he titiro haere. Kua hoki mai a Kuini Wikitoria i tana haere i ahua ora i te taenga atu ki Ingarangi. Ko Karatutona, te Pirimia o Ingarangi kua koeke, niiku ake i te 70 ona tau. Kua eke mai ki Aka.rfl.Tiq. te taru a te pukupuku, apiti mai hoki te Karawaka, nie etahi atu Kiri-ka. Kua tae mai te whakaaturanga o te Uriohau, ae, kua pa,ingia e ia ta tatou nupepa Maori. E haere ana a Hirini Taiwhanga ki Ingarangi, he kawe Pitihana ki a te Kuini.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820516.2.11
Bibliographic details
Korimako, Issue 3, 16 May 1882, Page 3
Word Count
297Kupu Whiriwhiri. Korimako, Issue 3, 16 May 1882, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.