" Kei te Atua to "tatou piringa."
Ko te rua tenei o nga komemetanga o Te Korimako. E kimi haere ana hoki ia i te hoa mona. He hopohopo nona, kei whakatikia ia kite kai. No konei i tika ai te ki e mea nei, "Ko nga haere, kia haerea; ko nga korero kia korerotia." Kei te mokio nga Maori o tenei motu, he tai-pakoa tonu te reo o te taha Maori, i runga i tenei hanga i te nupepa; a, kei te tai-tutuki te taha Pakeha, i runga i te reo-nupepa, inahoki, i whakaratohia nga taone katoa kite nupepa Pakeha. Korihirihi kau ana tenei manu kotahi kite whakaoho i te mano o nga Maori e takoto-tiraha mai nei ki rau-whenua. Me he mea, na te waipiro i whakamangere a koutou mahara; ko taku kupu tenei -—- whakarerea-rukarukatia te inu i tera hanga whakarora i a koutou. Me he mea, he manawapo-
pore kite rua hereni i roto ite tau te take o ngoi-kore nei kite hapai ake i te nupepa reo Maori; e mea a au, hira ake nga korero o Te Kokimako i ena hereni korekore noa iho. Otira. ekoro ma, kei i a koutou tonu. Na koutou ka whakakawea, ka waiho kia kemo kai ana tenei maim, e taea te alial Engari koa, ka taia ano koutou ki tenei kupu—" ou mokiotanga; ou kuaretanga hold." Kua puta te ki o te nupepa tuataki, ko tenei mahara i whakareomaoritia he nupepa, i putake ake i te aroka ki nga Maori. Na! ekoro ma; whakakokia mai te aroka kite aroka, kia matauria ai e te.ao katoa, kei te whakapurero ake nga iwi Maori ia ia ano. Kauaka tatou e tukua kia taunutia, kia whakakuwaretia. Manaakitia koa, ta tatou maki—te kanga e taia nei kia kau ai te rongo o nga iwi Maori ki nga topito o hea, o hea, ae, he ngakau tangata ano to te Maori, e whakaaro ana. He iwi ata rapurapu koutou. Mohio ai te tokomaha kite korero pukapuka; a heoti nei koa, ta koutou nupepa. Ko tenei, tautawhitia mai; tautokona, kia puta ai ta tatou mahi nui.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820417.2.2
Bibliographic details
Korimako, Issue 2, 17 April 1882, Page 1
Word Count
350"Kei te Atua to "tatou piringa." Korimako, Issue 2, 17 April 1882, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.