Ko te kai rapu, ko ta te kite. Mane, 15 o Noema, 1858. TE MAHI A REIRI.
Ko tetahi o nga tini mea whakamiharo o roto i enei ra, koia tenei, ko te whakararata hoiho. Ka tahi ano te mea tino whakamiharo ko tenei. Ahakoa hoiho tutu whakaharahara, maka hoki, kaore ano i ekengia e to tangata, e kore e wliiua, e ahatia, e taua kaiwhakararata, kua iro, kuurarata. Na Reiri te take mai o taua mahi ; na reira i husina ai, ko le mea ngaro a Reiri. E kore hoki e whakapuakina noatia kite tangata; e purulia ana hoki hei mahinga moui ma nga akoliga a Reiri. Kia takoto ano nga utu nei, kia rima pauna me nga hercni e rima, ka talii auo ka akona te tangata ki tenei mahi ngawari; otira kia matua whakaae ia kia kaua e whakina e ia ki a wai ranei i roto i nga marama te kau ma rua o muri o te akonga ai. A kua oti ano te whakarile nga utu c lima ran pauna ma te tangata e korero tahae ana i taua mea —hoi whakatnpato ra tenei i te tangata, kei whakina noatia e ia. Engari uno, me he mea ho hoiho 011 a, ka tika ano kia mahia e ia ki taua tikangu, otira me mahi puku ia; a, e pai ano kia tahuri ia ki tenei mahi whakararata hoiho hei mahi moui mana, otira me mahi buna, kei kitea e te tangata. Ko te whakamaoritanga tenei o taua pukapuka whakarite utu ma nga akonga c whaki taliae ana i tenei mea ngaro:— lit: Whakaaetanga tkxki no te (tekau ma wha) o nga ra o (Xoeina), te Kotabi mano Waru rau Rima te kau ma wuru o nga tau o to tat<>u Ariki. IV a Ropata Kamerona o Kaiwarawara, e patata nei ki Poneke, ara, nana tetahi taha o tenei whakaaetarga, na nga tangata e niau nei i raro o ratou ingoa, tetahi taha. Koia ia tenei, ka riro i a Ropata Kamerona nga utu a ia tangata e mau nei nga ingoa, e rima pauna me nga hereni e rima ; a, mana, ma taua Ropata Kamerona, ratou e ako ki tenei mahi ngaro, kite whakararata boiho, ara, ki taua malii e
A, he tino whakaaetanga leneina ana tangata e mau nei nga ingoa, kia kaua te ritenga o teuei mahi ngaro e whakapuakina ki a vrai ranei, i roto i enei marama fe kau ir.a rua o takoto nkc. A kite whakahengia tenei whakaaetanga e tetahi o aua tangata e mau nei nga ingoa, ara, kite korerotia e ia tenei mea ngaro ki a wai ranei, na, me utu e ia tana he ki a Ropata Kamerona ki nga pauna moni e rima rau (£500) ; ta te mea kua korero tahae ia i taua mea ngaro i roto i aua marama te kau ma rua e whakaaetia nei kia purutia pukutia. A, kite hapa aua utu, heoi, ka toia rawatia taua tangata kite aroaro o te Kai-Whakawa kia whakawakia ra mo aua utu e kaiponohia ana e ia. Ko nga tangata e hiahia ana kia whakaakona ratou ki tenei mea, a e whakaae ana ki nga korero katoa o tenei pukapuka, me tuhi i a ratou iugoa ki raro nei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581115.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 53, 15 November 1858, Page 2
Word Count
544Ko te kai rapu, ko ta te kite. Mane, 15 o Noema, 1858. TE MAHI A REIRI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 53, 15 November 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.