Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke.
Taranaki, Maungakiripoa, Hepetema 23, 1858. E hoa ma, e Manahi Taurua, e Henere Te Waitua, tena korua. Kua tae mai ta korua kupu i roto i te nuptpa ki a au. Kaa lae mai au ki Taranaki nei. Koia tenei ko te tikanga i baere mai ai au, he korero i nga ritenga o te Ture i mohio ai au i roto i nga ritenga o Poneke. Kate kau ma iwi enei tau e whakaronjro ana au ki nga rilenga atawhai o te pakeha. He korero i nga tikanga i tupu ai te pakeha, i ngaro ai te Maori; na te mea, i tupu ai te pakeha e whakarangaiiratia ana e te pakeha te Ture, kia kaha ai taua Ture hei whaj kaora mo te iwi katoa, kia whakumutua te reie haere ki nga mahi hua kure o te pouritunga, kia whakamutua te vhawhai nui, kia waiho ma to ritenga o te Ture e rapu he utu mo te taiigata e kohurutia ana. Kia rongo mai koutou. Ka whakaaro tatou kia uru ki roto ki nga ritenga pukeha,ioe wbakarangatira tahi
tatou i te Ture hei atawhai mo te iwi, kia kite ai tatou i nga painga mo te tinana. I muri mai o tera huihuinga ki Haurapari ka tu ano to runsnga ki Maunga Kiripoa i Oakura. Ko nga taDgata tenei i tu i korcro i tenei runanga, ko Huru Nganangana, ko Kawaua Hiangarere, ko Paratene Te Koparu, ko Te Wirihana Whitikaeaea, ko Wipata Rangihokaia, ko Wi Te Ngurunguru, ko Horopapera Ruawahinui, ko Te Meiba Tubakararo, ko Raianihia Tui, ko Hopa Tapiri, ko Hobepa Kuhare, ko Iloani Wharekawa, ko Porikapa Te Vv"ariwari, ko Te Hapimana, ko Te Peka, ko Perere, ko Te Kati Ruatirawhali, ko Haimona, ko Taituha Tarapangaio, ko Hairini, ko Matene, ko Nuiha. Ko nga tangata tenei nana i whakatakoto he huarahi korero mo te tikanga o rung a i te Ture atawhai o te Kawanatanga ; kia whakarerea lioki nga tikanga maori, kia waiho kia tu ana i te ao ko te Ture anake o te Whakapono; ko nga tikanga pai o te Kawanatanga hei atawhai mo te iwi maori kia ata noho ai nga tangata, kia waibo bei wbawbai ma nga tangata ko te Ahuwhenua anake. E hoa ma, kei rapu kau tatou i nga tikanga pakeha, ka mahue i a tatou te tikanga o te Ture, hei kitenga mo mo tatou i uga tikanga pakeha, hei tukunga atu hoki i nga lamariki kite kura kia mohio ai tatou. Heoti. Na Tamati Wikemu Upo Hakpaia. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581025.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 50, 25 October 1858, Page 3
Word Count
426Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 50, 25 October 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.