Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 25 o Oketopa, 1858. KO TE PEKE.
E te whanau, ka kite koutou i te korero mo te "Peke" i tera taha o te nupepa. Pohehe pea o koutou whakaaro ki taua korero. E kore hoki ona ritenga e atamobiotia e te maori. Heoi ra, he mea pai. He mea ra e tiakiua ai nga rnoiii takoto noa o te tangata. Kite mea e waiho i roto i tona pouaku, i tona aba ranei, e riro pea i te tabae, e pau ranei i te ahi, e abatia noatia ranei. Tena ko tenei, takoto ana i roto i to Peke, rongoatia ana ona moniki reira; nana ka hiahia kite tango, riro mai ana—te katoa ranei, tetahi wahi ranei, ko tana e pai ai; a kei a ia ano te pukapuka i tuhituiiia ai ona moni takoto. Ka tuhia, ko nga raoni e hoatu ana, ko nga moni e tango atu ana. Heoi ra, he ritenga nou tenei, ko te wbakarite utu mo nga moni. Heoi quo te peke i whakaritea ai he utu mo nga moni i roto i nga ra i mua ake, ko tera o te Kawauatanga. Na, ko tenei, be mea pai. whakaritea tonutia te utu mo nga moni o ia mamma o ia marama, nra, mo nga moni e takoto ana i te mutunga ibo o te marama, kia rua pauua mo te rau, kite ritenga o te tan, ara, e torn hereni e wha pene mo te mamma kotahi, mo ia rau mo ia rau. Na kite mea tetahi tangata kia toru nga tino murama tinana e takoto ui ona moni, kia kaua tetahi wahi e tikina i roto i aua marama e toru, penei, ka 15 hereni mo ia rau pauna mo nga mararna e toru; kite mea ka 0110 marama e karangatia ai, penei, ka rua pauna mo ia rau pauna mo nga marama e ono; kotahi ranei tau tinana, penei, ka rima pauna hei utu mo te rau pauna mo te tau. Ma te tangata i te moni e mea kia roa atu i te tau, tera atu ano te ritenga o te utu mo ona moni. Ka rapu hoki nga maori i te tikanga e utua ai nga pukapuka moni hei kawenga ki !»wabi—ki Ingaraai ra- .,<»• 1-; P.uhalfßna rnnei. ki hPM m»
ranei. Koia ra tenei: ka hiahia te tangata kite tono atu moni ki reira, ki ona whan'annga ranei, ki awai ranei, ka rapu ia i tetahi huarahi e tae atu ai. Me takai ranei ona moni ki roto ite pukapuka—ka tuhaetia pea, ka ngaro ranei—heoi, ko te taimaha i roto i te mera, ka rabi te utu mo te taimaha. Nei na, ka baere ia kite Peke, mea ai, he hiahia tana ki nga moni ra kia kawea ki a mea; ka tangohia ona moni, ka riro mai he pukapuka mo te % Peke o tera wahi ka tae atu ai nga raoni; ko tenei ka takaia kite reta, a kia tae atu ki reira ka riro mai nga moni i te Peke o tera kainga. Na, ko te utu e utua ai, hei utu tena mo te Peke—ko nga ritenga hoki enei e whai moni ai nga Peke hei whakarite utu mo nga moni e takoto noa ana ki a ratou. Me he mea ra e pakeke te tikanga o tenei mea ki etahi, me tuhituhi mai ia i tana wbakaaro, ma te " Kaiere " e kawe atu ki a ia te maramatanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581025.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 50, 25 October 1858, Page 2
Word Count
582Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 25 o Oketopa, 1858. KO TE PEKE. Karere o Poneke, Volume I, Issue 50, 25 October 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.