Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 20 o Hepetema, 1858. KO RAWIRI PUAHA.
Pouri—pouri rawn matou mo te rongo o te matenga o Rawiri Puaha—o te kai pupuri i nga tikanga pai. Pouri ana matou, pouri ana ona wha naunga, pouri ano te iwi katoa kite ngaromanga o tana kanmaiua; ehara ia i te pouri o te ngntu kau, knore, lie ]>ouri ngakau. He alia koa kua pahure atu ia i o tatou kanohi, ko ana korero, ko ana tikanga pai, waiho iho hei titiro, hei moemiti, ma tatou. I haerepai to tatou boa—i haere i roto 1 te manawarekatanga o te Wiiakapono, i roto hoki i to aroliao te iwi ki a ia. lleka rawa ki tc hincngaro te maharatanga ki ana kupu mo nga Ture o Ingarani kia hapainga, mo nga kiuo kia pehia, mo nga tikanga o te Rongo-pai kia maro to pupuri: ki ta matou, ka pai kia rongoatia aua kupu ana, kia waiho tonu hei tauira mo te iwi. He maha nei nga tau i mr.'ua whakarere ai a Rawiri i nga riiengakuaro a te maori, i manako ai ia ki nga rite«ga manawarcka o tc " an marama " Mahue iho e ia to wharc rauno. mahi ana ia i tctahi whare puraki hei r.ohoangamonn—tahuri ke ana t->i:»i hincngaro i tc mahi i nga ri'e ■g,-. .Maori, tahuri rawa ki le rapu i nga riienga nui o te Whakapnim, ki j^oki i nga buarahi o te Ture. Tvikomn i whakapaingia ai tona ingoa c tc i'akeha, etc Maori, i karangatia ai ia e Kawana Kerei hei Kai-whakawa-maori, i whakaritea ai hoki ia e tona Miuita hei kai wlmkapuaki i to pai o to Atua. Ko tenei, me mihi noa atu tatou ki to tatou kaumatua, me malnira tonu tatou kite atuahuatanga o ana mahi. Kaere eRa ! Haero i ruuga ito atawhai o te Atua ki a koe ; haere i runga i te aroha o te iwi ki to ratou kaumatua; haere ra i runga i nga toko ote rangimarie—i runga i nga liihi ote maramatanga! Haere c kara! Waiho i to iwi kia kiuii i tou ahuahei whakakani i to turanga.
Rongoiiokgo kau matou, kua mate a Wiremu Kruera Tawio ki Taupo, i nga ra o Hune. F, waru nga tau kua takoto rjjate ia ite ng;:rengere, ara i te rur.erii'aiiga, a klia pau ona matiao, ona waowue hoki, i tc;:si mate kiuo. Ahakoa kua pau tc taugala o wabo kua tupu tonu te tangata o roto. Ko ia te tangata tu;itahi kua tao mai ki Wanganui, puta noa ki Otaki, ki Waikanae, kite kauwbau ite Rongopai. I te tau i 836 i timata «i ia i tona mahi pai. Ko iate kai para buurahi mo te ilarawira, mete Meihana; a i nga tau maha kua noho ia i runga i te pai hei kai whakaako tuatahi mo Vk anganui. Kua herno ia ki Orona, tona kuinga tuturu—kei reira hoki tona nchunga. " Auo te ataahua o nga kai kauwbau 0 te misunga rongo, e kauvfhau ana i nga mea pai !" No te ata o tc Taetc, no te 16 o Ilepetema nei, i pare mo whakarcre ai, 1 Ohiro, a T;c Pdnaha, he kaumatua o INgaiirankawa. Kai paipajuna taui: tangata ratou ko n;,;a hoa, : to taha o te ahi, uawai a, te i himra ai O O D —mate rawa !
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580920.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 45, 20 September 1858, Page 2
Word Count
557Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 20 o Hepetema, 1858. KO RAWIRI PUAHA. Karere o Poneke, Volume I, Issue 45, 20 September 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.