TARANAKI.
Kua mutu tenei te whawhai ki Taranaki, kua maunu atu a Ihaia i tona pa i Waitara, kua ahu te haere ki Mokau. Ka puaki i konei ta matou kupu whakahcrihori i te korero i rangona nei, i kiid, i iuu a Ihaia i nga toto o te tangata i whakamatea e ia, ara, o Te Waitere. He tilo kau ano aua korero, kahore hoki alhaiaireira i te whakamatenga, ko ana tangata na ratou tenei kohuru kihai ano hoki i pa ki tenei mea whakarihariba kite kai tangata i meatia horihoritia nei. Kite korerotia tikatia te meatanga o taua kohuru, e kino wbakabarabara ana ano, na hei aha koia i whakanuia jawatia ai tona kiuo kite korero horihori kau ? Kaali i konei, hei whakaaro ma te tangata, ko te routunga tenei, me mutu rawa i konei te vvhainjja ki Taranaki, a ake tonu alu ; ko nga mea kua pahure me taua kia ngaro, a ngaro tonu atu, kamaharatia hoki nga mahi o nga iakiwa ka pahemo ake nei, he whakama, he pouri anake tona tikanga. Tena, ma te takiwa e haere ake nei e homai he mahi pai hei mahinga ma nga iwi o Taranaki e whai ingoa ai, e korerotia paitia ai e nga uri. Kaati hei mea i a ratou kia maia ki aua mahi pai, me whakaaro ki nga he kua pahure nei, ki nga kiuo hoki i raru ai ratou i rungai tenei tikanga kuware, ka hohoro nei te bapai i te pu hei whakaoti i whenua, aba, aha, te waibo hoki kiawhakariteamarietia i runga i te tikanga pai o te whakawa. E pai ana te rongo haere mai i Taranaki. Tau ana te mariuo. Ko nga rongo puta mai i reira i nga wa kua pahure tata ake nei, he mea whakapouri kau. Hua ana te korero kino, kore ano te korero pai. Na, he koanga ngakau tenei no matou ka lubia nei tetahi kupu mo te mahi a nga tangata o Te Waitara,i te tahuritanga kaipuke ki reira i roto i enei ra. Ko " Meri Karaka " te kaipuke, he pere-
ki, pakaru ana ki taua wahi. Na, Libiko tonu.nga tangata, toia ana nga poti nunui, ka taonga utanga, taea ana nga tcea i taea, kawea ana ki uta, wbaoua paitia ki tetahi o nga whave o to ratou pa Karcre Maori.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580830.2.9
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 4
Word Count
388TARANAKI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.