KUA MARENA.
No te 7 o nga ra o Hurae i marena ai a Piriki aaua ko Heni. No Wainui raua. Na Riwai Te Ahu i marena. Takoto ana te hakari hei whakareka i te marenatanga.
Ki is Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Pitone, Pa, iiurae 10, 1858. E hoa, Man enei korero e hoatu kia t'lhia kite Karere Maori kia kite a te hoa aiioha e noho aua ki Ngan.Oiu, tana kupu i ki ai e lis ana taka kupu. Koia teuei, ko Katatorcraua ko £o:>a tenia i kohurutia e Ihaia i nga marania kua pabure akc nei. E ki ana ia, e kore e tiku kia rapua be ulu mo Katatore, naua nei nga tokowhiti. Ka rnea toku whakaaro na te pakeke o ratou kite utu tahae ite whenua o tetahi tangata. E te hoa aroha, e mohio ana hold koe ki ta Katatore niahiiroio i ngatatau o toru i keria ano e ia ho poka matenga mona. 1 tona orangaka mea taua kupu kia mate ia ki runga ki tona whenua. I a Rawn i, raua ko Paora e whaka•akoto ana i le eka ruri whenua ka rongo a Katatore ka tango ia i tetabi pa, paura, ka hoatu ki a Ravriri raua ko Paora hei whakaiv.ate i toua tinana. No muri iho i tana whakaritonga ture kia tango pu, paura. ona boa riri kia whakamate i a ia katahi ano tona wh&kaaro kia whawhai ratou, a, wiiakamatea ;;na e Katatore. E te Hoa Aroha, ki toku whakaaro e ki atu nei ki a koe, id te poka mat tetahi tangata, pakeha ranei, kite utu tahae i tou hoiho, kau ranei, me pehea tou whakaaro mo tenei? E kore koia koe e rapu utu? Kia mararna hold koe ki tenei kupu. Iki koe kia titiro au ki te reta a Witako Ngatata. I tae atu ano ia ki oiaki rauakote Honiana. I te rongougaote Koniana kaore isipai kia haere atu, ko Witako i tohe, a, na te Harawira i arai, penei kua tae atu. K hoa, i tae katoa atu nga tangata o Poti eke kite whawhai, a hinga ana te purekura. I muri iho kua mau te rongo kua kihi tahi ratou, a muri iho hoatu ana taua hakari whakatnate, a, tahuri ana ratou kite inu rnata i onatoto. Ka ruutu. Na ilnvAi Rakeiora. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580719.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 36, 19 July 1858, Page 2
Word Count
391KUA MARENA. Karere o Poneke, Volume I, Issue 36, 19 July 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.