Kite Kai Ta o te Karere o Poneke.
Waikanae, Hune 24, 1858. E te hoa aroha, e te Pura. Kua tuhi mai koe ki a an i te timatanga o teuei nupepa. Kia utua e au. Kia beam h.iki i akn korero ki roto i t'iua ::a;;ep;> Na, koia euei etahi o aku k'Tero, man e hoaiu ki voto i tana ;!■; popa ok;; boa e korero ana, c h;;ko ana i trm'i nupepa. lie whakiiaroaroiiga niikti k : to iti o teuei nnpepa, i mlii(!;:■:a a; aku kupu hoi liv.vo iho ma U;:i. Mo au no! an eke rauei e ho'na nei hi to i:i o teuei uopepa a ko uru i whskaav.ia ? Xa, mii uoa aku i ta laum uupepa c hoko »iei te uupepa pukcha, e torn uga v/ltaraugi uui, ko to uin. rito b:hi ki tc utu o la tatou, ki le l'iki;)ci)p. Na oi an. :v;i i ir»aii»-ra a I—Ko i.j ci:o tsnei o u ;a nra"ar>:n » leuei tan. a me :uai ".a:! etaiii. o t;.- if)!.a k: lonoi <.-a.'epa rao a-j c hvh;i nci. Ma to bo a'a tat on kite vuuancra o
marama o Hune te ta mai i fjenei nupepa iti rawa ma tatoa; mo tohe atu kia whakanuia ake, kia pera tahi te riui mete hupepa pakeha. 1. Kia hoatu ai etahi o nga korero ki roto. 2. Kia tika ai boki ta tatoa utunga, i taua nupepa kite hikipeae. Kei maumau kail a tatou nei moni ki tenei mea iti. E rangi, mei whakaaturia mai ki a tatou te take i nui ai te utu, penei, kua marama. Ko enei nupepa ia o enei marama e ono kua rnutu nei, me utu ano e tatou kite hikipene. Na ka kite iho koutou i te he o aku kupu, tuhia iho ki tenei nupepa ; a ki te tika i etahi o koutou uku kupu, tuhituhia atu i o koutou na kainga ki taua runanga i Poneke, kia whakanuiii tike ta tatou nupepa i te marama o Iluue, me era marama, mo era tuu. Ma taua runanga e whakahe mai ta tatou, e pai ana. Mo rnutu i kouei. Na to koutou lie a avoha, Na itiwvi Te Ahu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580712.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 35, 12 July 1858, Page 2
Word Count
365Ki te Kai Ta o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 35, 12 July 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.