Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 14 o HUNE, 1858. KO NGA WHENUA RAHUI.
Kua takoto inaianei tetahi Ture mo nga whenua kua oti te rahui, ia takiwa ia takiwa, mo te tangata maori. Kei te reta a Te Mete ki a Riwai Te Ahu o Waikanae ngakorero whakamarauja i nga ritenga o tenei ture hou nei. T taia hoki taua reta ana ki tc Karere o Poneke o te 10 o Mei. Ka tahi ka tu te Komiti whakariterite mo aua whenua ra— he rnea wbakatu na te Kawana. Ko te mahi ma taua Komiti, be whakahaere i nga tikanga o te Ture, ara, he wbakawbaihua i aua wliemia, kia puta ai tetabi painga mo nga tangata no ratou aua wabi. Kei nga marama e takoto ake ka huihui ai taua Komiti, kawhaikorero. Kitehiabia tetahi bapu maori kite reti i te wabi i Kawanatanga ki taua hapu, na, ko 'eira ka bomai e ratou kite aroaro o enei Komiti kia ata hurihia marire, kia wbakatikaia rawatia te ara e puta pono ai ana bua. Te take i tukua peneilia ai te mabi a te Kawanatanga be meakiakaua te maori whai whenua rabui e nukuraulia, e kumea pohebetia, e te pakeha tinihanga, whakaaro tahae. Ara, kei riro te whenua i runga i te kuaretanga o teugakau maori,a, he he anake to muri, iho. He peiia tonu te whakaaro ote Kawanatanga kite iwi maori—ko ta te malua hoki ki taua tamaiti aroha nui! Kei mea te tangata ho mabi tango tenei na te Kawanatanga i ton a wabi whenua. E bara; engari be liaki, he mabi, kei takoto hubua kore, kei riro pobebe ranei i te tangata ke atu. Ko te tangata kabore ano i marama ki enei tikanga e korerotia nei, a e kimikimi ana i tetabi buarabi ma ona whakaaro, me tika mai kite Whare Whakawa i Poneke, ka uiui ai kite Kai-whakataaori, a mana e wha-
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580614.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 2
Word Count
321Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 14 o HUNE, 1858. KO NGA WHENUA RAHUI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.