Tirohia, e hoa ma, te he te tika ranei o aku kupu ruarua nei. Kei te hari toku ngakau mo te tere o to tatou nei waka—kiano i eke ki te toka o waenga moana—kiano i wabia e te tuatea o tatahi—kiano i totohu kite rire ote tai. lvaure—kei te tere tonu ! p, t'ke tonu ana te tauga'.a ki runga—(era ano etahi tortuoru nei e riro ana ki uta, e tahuti ana ki nga wahi koraha o te tuawhenua, ki nga walii kahore ana i whitingia e nga toko o te raohiotanga. E putake ana nga whakaro a tenei hunga: lie whakainaimmaua ta etahi, he hari, ho koa, he manawareka; e riro ana pc-a *e ahua kaare i teiahi c manawapa ana ki aua hereni i whakatakotoria hoi oranga mo tenei lira. i era pea teiahi e hiahia ana kia eke tuai ki runga—Nau n;ai, e hoa, nau in&i! kahore ano i kiki nca i.: waka: tenei he uohoanga mou, tenei he hoe man. Tc:iui ranei he tangata e auiuamu ana, e whakahe ana i nga ritenga a otia hoa—K koro, haere—hnki koe ki uta —He aha koe 1 noho ai ik'-mei whakararuraru ai i nga kra whukalere o teuei w;:ka p Nonaia lata akenei i tepoheiie noaiho to tatou waka i roto i te kolm. Tenei, kua whi;i te ra, kua maraaia tana teretere. Kei kite tangata he hanga noa iho anei kupu whakariie. Inahoki, he nui te raruraru i nga wiki o nuiri tata nei, he kore kai mahi: p U t a lift inn »nnpna—r-"
ana, tetahi wiki c li;ipa ana—noho pouri ana nga kai hoko, noho pouri aua te Kai Tuhi. E hara ianei tenei i te fere pohehe i roto i te koha P Nana ! te whiiinga o te ra. Tae mai ana aTe Makarini, rongo ana ia ki to raatou raruraru, ka oha, ka whakaue mai kia kawea ato e ia ki a Kawana Paraone, a kia wlmkaritea mai e raua etabi moni hei apiti mo a tatou ; aka tahi ka ea nga utu mo tetahi atn kai perehi—ka u tonu ai hoki te mabi a taua tangata ki le perebi maori. Ka tabi ka putatika to taiou nupepa ia wiki ia wiki. Nokonei i 'ino koa ai toku ngakan. Tenei hoki tetahi kupu naku. Kei te whiriwhiri whakaaro au mo tetabi ritenga e ata ngawari ai te whakarite utu mo nga nupepa o tae atu ana ki a koutou. A, kei te mea au, eiangi pea me waihoroariic le homaitanca utu mo te mutunga o te lau, ara, ruo nga ra vvhakaimuunga o Till era a— ko reira whakaritea mai ai kite pauna kotahi. Slate penei ka ma ai te walii hei kimi—ka mama ai hoki. Heoti ano aku kupu mo aianei. Na to koutou hna, NA TE Puiu, Na Tk Kai Tuhi o te nupepa nei. Pom ke. Maehe 20., ISCB.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580329.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2
Word Count
479Untitled Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.