KO te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 25 o Hanuere, 1857. TE TIMATANGA O TE TAU 1858.
He tau hon tenei ka puta nei—te tau o to tatou Ariki, Tahi mano waru rau rima te kau ma waru. Kua whakaaetia to tatou Karere kia mahia tonutia —hei korero ma te hunga kimi whakaaro—hei matakitaki ma te tangata mohio—hei orangn ma te ngakau o te tangata maori. Heoti ano te mea i ata rite hei kiraihanga mohiotanga ki nga ritenga a o koutou tuakana pakeha, he pukapuka. Ko te iaiiotoranga h<>ki tera o nga whakaaro tohuuga kutoa. Me tuku pea ki to tatou kapu whakarite omua. Kua kukiritia to tatou nei waka kite moana—kua tohungia tona iho ki waho—kua tu lona komaru: heoti ano te whakaaro o lona hunga, Tatou ka rere ki nga wahi marama o te Ao—kia uaua tatou e kimi anai rga wahi katoa—raei kore e kitea tetahi painga mo tatou. Otira, e hoa ma, ma te uaua anako ka taea ai. Kite ngoikore nga kai hoe ka hoki ttre ki muri to tatou waka. A, kia t'koto ano hei oranga ma nga kai mahi ka whai kaha ai ratou. Kite pai koutou kia whakaritea tonutia tetahi taha o te perehi o Poneke hei ta i te rco maori, kei kaipono koutou ki nga um e oraai taua perehi. Kua takoto pai etahi o nga utu mo te awhe tau kua pahure~ko etahi kiauo i rite noa. Ko nga tangata maori kua whakaUru i o ratou ingoa mo te Karere o Ponike, koia enei 120; e rua te kau hoki nga pakeha e tango ana i tenei Knpe])a, heitirohanga ma ratou i nga kurero a nga hoa maori. E ki ana matou kia whakalokomahatia nga kai hoki—heireira anoka whakanuia nga papa o to tatou nei Karere.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580125.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 16, 25 January 1858, Page 2
Word Count
300KO te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 25 o Hanuere, 1857. TE TIMATANGA O TE TAU 1858. Karere o Poneke, Volume I, Issue 16, 25 January 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.