Kite Kai ta ote Karere o Poneke. Ohara,
15 o Tihema, 1857. E hoa, Tenei taku kupu whakarite ake mo nga kupu a o taton hoa e kitea iho nei e Utou o ratou nei kapu me o ratou nei whakaaro. Ka tika nei o ratou kupu e mea mai nei ki nga tangata o Heretaunga. Ko nga tangata o Heretaunga e noho ana i runga ite wairua o te whenua. Ka mea taku whakaaro, kei te penei katoa nga whenua me Heretaunga nei, no te mea ko te mana o te whenua kei a Kuini. E oku hoa tangata Maori, be kupu patai tenei naku, me ko hea te whenua i toe te nama e te Kuini ? No konei au ka mea kia tika o tatou whakaaro, me a tatou korero, ki nga whakaaro, ki nga korero, a o tatou hoa pakeha. Heoi ano, ka mutu. Na Inia Riwa tb Tua.
Hi korero mo te matenga o te hoa o te Naera Te Anpangi. He mea tuhi na tona hot iane. No te 21 o nga ra o Noema i hemo ai a Anikanara. I mate tana wahiae ki ranga i nga mahi o te Ataa. Kauni te pai a ana mabi itera i hemo ai taua whime; kanui tona karanga kite Atua ite ao, ite po. Ka tae kite ra i hemo ai, ka pata tana kapu poroporoaki ki ona hoa aroha—" Heikonei ra, kia inoi ki te Atua." He waiaia aroha tenei na taua wahine ki tona hoa :— > £ piki ana i te pikitanga, Ka whano, ka tau tukua, Kuturi M kona hold koe te hoa, Ki konei au whakaxnau ai, Kite au ahi hinga,na arunga ote utu Mana kitea Bihara; Ina reira taku wairua, Moe rawa iho nei kite po; Me he wai au e maringi ana; Kei whea te tau i nga rangx ra,
la ua e roto e au rakina ka tau au kite buirangi, Kia kauria te wa moana i a Fakaurangi i te tonga: Mona pea e te Wairua—haere mai nei Whakaoho rawa i.taku moe, Kia witi rere hoki atu i wabo na—» Ka kitea to kino e te tau ki ahau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580125.2.11
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 16, 25 January 1858, Page 4
Word Count
359Ki te Kai ta o te Karere o Poneke. Ohara, Karere o Poneke, Volume I, Issue 16, 25 January 1858, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.