Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 17 o Tihema, 1857. TE MAKETE.
E ngawari ana te Mukete o Poneke inaianei, otira e mau tonu ana nga utu. Ko te utu mo te Taewa tawhito 10 hereni mo te rau taimaha; Taewa O tenei lau, 16 hereni. 17 hereni, run te rau. He utu pai ano to te Ooti—--9 hereni mo te pubera. Ko 'emea i kore inaianei, he kavga; nui noa atu ton a utu. Mehemea lie kanga to koutou me uta wawe mai ki Poneke hokona ai, kei nuku haere iho nga Utu. Kahore ano pea te Maori i whakaaro kite m&fai whukatuputupu manu—te heihei, te parera, te pipipi, t« aha, teaha—heihokoki tepakeha: ecgari me whakaaro koutou inaianei ki tetahi mahi pera ma koutou. Titiro hoki kite nui o tona utu: ko te Pipipi i kake ruwa atu ; ko tona utu, e waru, e iwa hereni- ke reka hnki nona ki te waba pakeha. Ko te oranga o tenei manu he mawhitiwhiti, he ngaro, me nga tiui ngarara iti nei e piri ana t roto i te otaota—tona maia hoki ki te kimi i aua mea hei kai mana. Me wbangai ano kite kanga, kite ooli ranei, kia roomona ai. Ko te kai ote Kuihi he tamtam; to te parera be taewa, be kanga, me era atu kai pera —mana hoki elahi o oua kai e ruku i roto ite paruparu. He kanga ano te tneai tino pai ai hei kai mo te heihei. Ko tetahi o nga painga o tenei mahi (te wbakatupu manu), ehara ia i te mahi uana, otira he mama noa iho. Hei te awatea, ile wahi kahore ano i timata tana mahi ngaki-kai, aha ranei, ka wangaia e te tangata ona. manu. Heoti ano, kua oranga manu, ia taburi atu te tangata ra ki ona mahi—ehara hoki tenei i le arai mo mabi ano nui. Ka wbai hua ona manuka ron<n>atia eia »ga bua kia tini—ko etahi ka hokona i is Makete, ko etahi ka Traibo hei whakaiupuranga—ko etabi atu ka pau i a ia ano, hei kinaki whakareka i ona kai. Kotahi nei te kupu ka waiho hei *'"*""'"'-• 7 f: < i
i tenei muni hoo,me whakiau tahi ano koutou k a whakamatea rawatia o koutou karaiehe maori, kei pareho nga manu i tera hunga tahae. He pai ranei no nga kuri maori i whaka orangia ai e o ratou lohunga ? He aha koia tona pai ? Ko tona maia pea kite whenako i nga mea o te tangata—tona toanga ranei kite whakanyau hip! ? Kahore rawa ona painga—he whakarawakote anake-o-na i te tangata. E kore pea tenei tikanga e manukohia e te nuinga, heoi ra, kotahi nei ano te huarahi e tika ai te wbakatupu manu koia ano tenei, ko te wbakamate i nga knrarehe.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571217.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 13, 17 December 1857, Page 2
Word Count
463Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 17 o Tihema, 1857. TE MAKETE. Karere o Poneke, Volume I, Issue 13, 17 December 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.